Sanela Klarić, zastupnica Naše stranke, tražila je da se na sjednici Parlamenta FBiH razmatraju Nacrt zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u FBiH, Nacrt zakona o električnoj energiji FBiH i Nacrt zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije. Zakoni su se našli na 35. redovnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Zastupnica Klarić smatra da je nužno ove Zakone usvojiti u oba doma do kraja mandata, za opštu korist svih građanka i građana FBiH.

"Tri zakona koja su na dnevnom redu danas moramo smatrati reformskim paketom zakona. Federacija Bosne i Hercegovine je i pored velike pomoći koju nam je pružala Energetska zajednica iz Beča, propustila do sada nekoliko prilika da usaglasi svoje zakonodavstvo u oblasti energije, s energetskim paketima koji su nam bili obaveza. Naš trenutni zakonodavni oblik jedva da zadovoljava obaveze iz drugog energetskog paketa. Ovaj reformski paket nas dovodi jako blizu ispunjavanju obaveza iz energetsko-klimatološkog paketa. Iako je najveći dio Zakon o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u FBiH definiše okvir djelovanja Regulatorne komisije za energiju u FBiH, ipak, se ovim zakonom uređuju veoma važna pitanja koja su od zajedničkog interesa za sve energetske djelatnosti ili koja su vezana za više oblika energije, ali stvari specifične pojedinim sektorima ostavlja na regulaciju sektorskim zakonima. Tako se obnovljive izvore energije i energijsku efikasnost proglašava stvarima od javnog interesa za Federaciju, definišu vrste energetskih djelatnosti, te njihovu regulaciju i nadzor rada, ali se definiše i javna usluga i uslove nametanja, obavljanja i nadgledanja obavljanja javne usluge.

Pitanja važna za sektor elektroenergetike riješena su kroz Zakon o električnoj energiji u FBiH, koji je drugi od današnja tri zakona. Ovaj zakon je važan jer u naše zakonodavstvo preuzima obaveze iz trećeg paketa koji se odnosi na zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište električne energije. Osim ovog, ovaj zakon definiše neophodne temelje za provedbu mjera zaštite od energetskog siromaštva što je važna obaveza iz četvrtog energetskog paketa. Zato je bilo važno da se ovaj zakon, odnosno, oba pomenuta, razmatraju u paketu s trećim zakonom a to je najvažniji zakon koji se danas nalazi pred nama – Zakon o korištenju OIEiEK. Demokratizacija energetskog sektora je omogućena upravo sinergijom zakonskih rješenja sva tri zakona. U vremenu u kojem je sigurno i stabilno snabdijevanje električnom energijom, radi prijetnji normalnoj distribuciji gasa i naftnih derivata, prioritet svih prioriteta, donošenje ovih zakona čak i po hitnoj proceduru bi bilo opravdano. Danas, kao što svi znate, izgradnja postrojenja za samo-snabdijevanje je u sivoj zoni. Operatori distributivnih mreža mogu dozvoliti ili ne dozvoliti priključenje ovakvog objekta što je totalni „nonsense“.

Provedbom ovog reformskog paketa definišu se brojne mogućnosti samoproizvodnje, razmjene ili skladištenja OIE sa krovova naših građana i sa hala naših privrednika. Ne samo to. Do sada samo dijelovi kuća i proizvodnih hala, od sada ti isti krovovi, postaju vrijedan resurs za koji će se veliki potrošači, snabdjevači i elektroprivrede otimati i pokušati zauzeti na vremenski dugotrajne ugovore. Građani i privrednici će time imati mogućnost samoizgradnje, ugovaranja izgradnje, udruživanja sredstava za izgradnju, i brojnih drugih načina osiguranja dovoljnih količina električne energije, preuzimajući apsolutnu kontrolu troškova za energiju u svoje ruke, bez obzira na stanje na berzama u okruženju i EU. Važan dio primjene ovih zakona su i ugrađene garancije da će ulaganja u postrojenja građanske energije, bila ono samo pojedinačna prosumerska ili zajednička u okviru Zajednice OIE, ili pak postrojenje finansirano u saradnji i za potrebe jedinice lokalne uprave, biti isplatljivo te će građani i privrednici koji se na to odluče imati mogućnost opravdanog investiranja i osiguranja energije za svoje potreba umanjujući rizike za poslovanje ili život.

Ovaj reformski paket je urađen kao tehnička asistencija međunarodnih organizacija GIZ i USAID i njihovih eksperata, uz angažman domaćih službenika iz nadležnih institucija. Prema mojim saznanjima dvije elektroprivrede su se već imale priliku analizirati ove tekstove nacrta i njihove primjedbe su već ugrađene u ove nacrte koji su danas pred nama. To je pohvalno. Također, imam saznanjima da Energetska zajednica nije imala većih primjedbi na nacrte. Zbog toga, u Predstavničkom domu ću se pozitivno izjasniti o svakom od ovih nacrta zakona. Zbog neophodnosti hitne primjene ovih zakona, predložila sam da usvojimo zaključak kojim određujemo javnu raspravu u trajanju od 30 dana za sva tri ova zakona ali mi je moje zastupničko pravo oduzeto i o ovom mom zaključku se kolege zastupnici nisu imali priliku izjasniti jer je predsjedavajući gdin Zaimović odlučio tako. Jedino skraćivanjem roka javne rasprave nakon usvajanja nacrta danas, možemo osigurati da se sva tri zakona usvoje na oba doma Parlamenta FBiH u ovom mandate te da njihova implementacija bude ubrzana da bismo svim građanima FBiH pomogli da se osiguraju s energijom već ove zime", poručila je zastupnica Klarić. Zato je važno pitanje:” Zašto je Vlada FBiH kasnila sa ovim zakonima 8 godina, zašto ove zakone nisu poslali u hitnoj procedure, zašto je Vlada FBiH ove reformske zakone poslala baš pred izbore bez čistog nijeta da budu usvojeni u ovom mandate? Pitala sam to I svoje kolege zastupnike koji su u direktnoj vezi sa svojim ministrima I mogli su uticati da se ovo ne desi. Odgovornost je na svima nama a posebno na kolegama iz pozicije, istakla je na kraju Klarić.