Naša stranka | Naša stranka: Činjenicu da su ubice civila na Kazanima osuđene također treba memorijalizirati
  • Početna
  • Novosti
  • Naša stranka: Činjenicu da su ubice civila na Kazanima osuđene također treba memorijalizirati
Naša stranka: Činjenicu da su ubice civila na Kazanima osuđene također treba memorijalizirati

Naša stranka: Činjenicu da su ubice civila na Kazanima osuđene također treba memorijalizirati

22.10.2021.

Klub vijećnika Naše stranke u Gradskom vijeću Sarajeva podnio je novi amandman na Prijedlog odluke o podizanju spomen-obilježja Kazani.

Tekst amandmana urađen je uz konsultacije s Udruženjem za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), historičarem Edinom Omerčićem, novinarkom Vildanom Selimbegović, režiserom Dinom Mustafićem, ekonomistom i diplomatom Žarkom Papićem i još nekolicinom eksperata iz oblasti koje se svaka iz svog ugla bave suočavanjem s prošlošću.

Tekst koji predlaže Klub Naše stranke glasi:

Na ovom mjestu su, po naređenju Mušana Topalovića Cace, komandanta 10. brdske brigade Armije RBiH, tokom 1992. i 1993. ubijeni građani i građanke Sarajeva. Za zločine je osuđeno 14 pripadnika brigade. Broj žrtava nije konačan:

Bošković (Spasoje) Nevenka, 1933 – 1992

Bošković (Simo) Marko, 1929 – 1992

Ćeranić (Mihajlo) Dragomir, 1943 – 1992

Drašković (Branko) Mileva, 1936 – 1993

Frankić-Brkljač (Vinko) Ranko, 1952 – 1993

Jovanović (Vojo) Duško, 1954 – 1993

Komljenac (Ilija) Marina, 1926 – 1993

Komljenac (Adam) Radoslav, 1921 – 1993

Lavriv (Mihaila) Ana, 1942 – 1993

Lavriv (Stefan) Vasilj, 1933 – 1993

Lemez (Neđo) Novka, 1950 – 1992

Nikolić (Nikola) Ergin, 1966 – 1993

Radosavljević (Boro) Branislav, 1952 – 1993

Šalipur (Momčilo) Predrag, 1965 – 1993

Šteta (Lutvo) Ago, 1942 – 1993

Vučurović (Dobrivoje) Zoran, 1952 – 1992

Žuža (Jefto) Stojan, 1933 – 1992

Uz izraze tuge, poštovanja i vječnog sjećanja spomenik podiže Grad Sarajevo 2021. godine.

Adi Škaljić, predsjednik Kluba Naše stranke u Gradskom vijeću Sarajeva ovim povodom kaže:

„Tekst predlagača, tj. gradonačelnice, urađen je tako da dobije podršku većine. Međutim, ta politička volja ne smije imati primat nad pravomoćnim presudama Kantonalnog suda u Sarajevu, koji je jasno imenovao počinioce i nalogodavca. Naime, presudama iz 1996. i 1999. godine Kantonalni sud u Sarajevu osudio je 14 izvršilaca za premlaćivanje, klanje i bacanje tijela u jamu Kazani, odnosno neprijavljivanje navedenih djela. U svakoj presudi navedeno je da su ubistva izvršena po naređenju komandanta 10. brdske brigade Mušana Topalovića Cace. Ove presude su, zajedno sa akcijama Trebević 1 i Trebević 2. jasan znak da je u periodu opsade grada postojala volja za obračunavanje sa zločincima iz vlastitih redova. U obračunu čiji je cilj bilo čišćenje vlastitih redova svoj život je dalo i devet specijalaca MUP-a RBiH, za šta do sada niko nije odgovarao.

Činjenica da su ubice osuđene je jako važna i treba da stoji na spomeniku. Nju, također, treba memorijalizirati jer je i ona jedan od dokaza čestitosti borbe Armije RBiH u proteklom ratu zbog spremnosti za obračun s onima koji su joj željeli ukaljati obraz zločinima nad civilima.“