Integracija Gazi Husrev-begove biblioteke u akademsku zajednicu UNSA-e sve izvjesnija
Integracija Gazi Husrev-begove biblioteke u akademsku zajednicu UNSA-e sve izvjesnija
10.10.2025.
Foto: Preporod.ba
Proces kojim bi Gazi Husrev-begova biblioteka postala dio naučno-istraživačke baze Univerziteta u Sarajevu dobio je snažnu institucionalnu podršku. Tim povodom, delegacija Vlade Kantona Sarajevo, predvođena premijerom Nihadom Ukom, ministricom pravde i uprave Darjom Softić-Kadenić i zastupnicom u Parlamentu BiH Sabinom Ćudić, posjetila je ovu najstariju javnu biblioteku u Bosni i Hercegovini.
Premijer Uk naglasio je značaj ovog koraka za afirmaciju kulturnog i naučnog potencijala Sarajeva i BiH u međunarodnom kontekstu:
„Ono što želimo jeste da ovu instituciju proglasimo od naučno-istraživačkog značaja za Univerzitet. Tu se otvara i mogućnost da Evropi i svijetu prezentiramo na akademskom nivou šta Sarajevo i Bosna i Hercegovina imaju“, kazao je premijer Uk.
Dodao je i to da u ovom trenutku Biblioteka se finansira iz vlastitih sredstava i ima tri restauratora, a potreba je za deset. „Imamo mogućnost da ulaskom na budžet Kantona oni razviju svoje kapacitete i saradnju s drugim institucijama“ – pojasnio je Uk.
Ovaj proces pokrenut je na inicijativu tri visokoškolske ustanove iz Sarajeva koje su predložile da Gazi Husrev-begova biblioteka stekne formalni status nastavne i istraživačke baze. Tim povodom, direktor Biblioteke mr. Dženan Handžić predstavio je rad institucije, ističući da bi ovaj iskorak bio prirodan nastavak onoga što Biblioteka već svakodnevno pruža akademskoj zajednici.
„Sretni smo što su tri visokoškolske ustanove iz Sarajeva iskazale interes i potrebu da Gazi Husrev-begova biblioteka dobije status njihove nastavne, odnosno naučno-istraživačke baze. Oko 4.500 korisnika Biblioteke su uglavnom studenti i istraživači, ljudi posvećeni nauci, i sticanje ovog statusa za nas, zapravo, ne bi predstavljalo ništa novo, nego bi ono u stvari ozvaničilo ono što Gazi Husrev-begova biblioteka jeste. Za nas je ovaj čin integriranja u Univerzitet važan na simboličkoj razini“, kazao je direktor Handžić.
Zastupnica u Parlamentu BiH Sabina Ćudić tokom posjete posebno je istakla važnost razvoja kadrovskih kapaciteta unutar Biblioteke, kao i njeno otvaranje prema međunarodnim partnerstvima.
„Ono što je mene specifično danas impresioniralo jeste upravo konzervatorski rad. Mladi ljudi koji sjede u laboratoriju, to je interdisciplinarni posao između hemičara, matematičara, historičara i to je nešto u što želimo ulagati, zaposliti veći broj ljudi, edukovati ih, otvoriti im vrata svjetskih univerziteta u Istanbulu, Parizu, Beču i drugim gradovima“, istakla je Ćudić.
Ministrica Softić-Kadenić podržala je dalju institucionalnu povezanost Biblioteke s obrazovnim i naučnim ustanovama, naglašavajući da je ovo primjer odgovornog odnosa prema kulturnom naslijeđu.
Na jednoj od narednih sjednica Vlade KS očekuje se formalno davanje saglasnosti za potpisivanje sporazuma između Gazi Husrev-begove biblioteke i Univerziteta u Sarajevu. Nakon toga, sporazum će ići pred Upravni odbor i Senat UNSA-e.
Biblioteka sa 488 godina tradicije i međunarodnim značajem
Gazi Husrev-begova biblioteka, osnovana 1537. godine, najstarija je javna biblioteka u Bosni i Hercegovini. Njene zbirke broje oko 150.000 bibliotečkih jedinica, uključujući više od 10.500 rukopisnih kodeksa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku, kao i vrijednu zbirku periodike, arhivskih dokumenata, muzejskih i fotografskih zapisa.
Zahvaljujući svom značaju, 2018. godine biblioteka je upisana u UNESCO-ov registar „Pamćenje svijeta“. Digitalizirani fond obuhvata oko dva miliona stranica, a ustanova je uključena i u evropsku istraživačku infrastrukturu RESILIENCE za studije religije.
Ne živimo od namještanja tendera ni rasipanja državne imovine, već od povjerenja naših članica, članova, simpatizerki i simpatizera da će njihov novac biti utrošen na izgradnju pravednijeg društva.
Budite jedna ili jedan od njih. Donirajte!
Integracija Gazi Husrev-begove biblioteke u akademsku zajednicu UNSA-e sve izvjesnija
Foto: Preporod.ba
Proces kojim bi Gazi Husrev-begova biblioteka postala dio naučno-istraživačke baze Univerziteta u Sarajevu dobio je snažnu institucionalnu podršku. Tim povodom, delegacija Vlade Kantona Sarajevo, predvođena premijerom Nihadom Ukom, ministricom pravde i uprave Darjom Softić-Kadenić i zastupnicom u Parlamentu BiH Sabinom Ćudić, posjetila je ovu najstariju javnu biblioteku u Bosni i Hercegovini.
Premijer Uk naglasio je značaj ovog koraka za afirmaciju kulturnog i naučnog potencijala Sarajeva i BiH u međunarodnom kontekstu:
„Ono što želimo jeste da ovu instituciju proglasimo od naučno-istraživačkog značaja za Univerzitet. Tu se otvara i mogućnost da Evropi i svijetu prezentiramo na akademskom nivou šta Sarajevo i Bosna i Hercegovina imaju“, kazao je premijer Uk.
Dodao je i to da u ovom trenutku Biblioteka se finansira iz vlastitih sredstava i ima tri restauratora, a potreba je za deset. „Imamo mogućnost da ulaskom na budžet Kantona oni razviju svoje kapacitete i saradnju s drugim institucijama“ – pojasnio je Uk.
Ovaj proces pokrenut je na inicijativu tri visokoškolske ustanove iz Sarajeva koje su predložile da Gazi Husrev-begova biblioteka stekne formalni status nastavne i istraživačke baze. Tim povodom, direktor Biblioteke mr. Dženan Handžić predstavio je rad institucije, ističući da bi ovaj iskorak bio prirodan nastavak onoga što Biblioteka već svakodnevno pruža akademskoj zajednici.
„Sretni smo što su tri visokoškolske ustanove iz Sarajeva iskazale interes i potrebu da Gazi Husrev-begova biblioteka dobije status njihove nastavne, odnosno naučno-istraživačke baze. Oko 4.500 korisnika Biblioteke su uglavnom studenti i istraživači, ljudi posvećeni nauci, i sticanje ovog statusa za nas, zapravo, ne bi predstavljalo ništa novo, nego bi ono u stvari ozvaničilo ono što Gazi Husrev-begova biblioteka jeste. Za nas je ovaj čin integriranja u Univerzitet važan na simboličkoj razini“, kazao je direktor Handžić.
Zastupnica u Parlamentu BiH Sabina Ćudić tokom posjete posebno je istakla važnost razvoja kadrovskih kapaciteta unutar Biblioteke, kao i njeno otvaranje prema međunarodnim partnerstvima.
„Ono što je mene specifično danas impresioniralo jeste upravo konzervatorski rad. Mladi ljudi koji sjede u laboratoriju, to je interdisciplinarni posao između hemičara, matematičara, historičara i to je nešto u što želimo ulagati, zaposliti veći broj ljudi, edukovati ih, otvoriti im vrata svjetskih univerziteta u Istanbulu, Parizu, Beču i drugim gradovima“, istakla je Ćudić.
Ministrica Softić-Kadenić podržala je dalju institucionalnu povezanost Biblioteke s obrazovnim i naučnim ustanovama, naglašavajući da je ovo primjer odgovornog odnosa prema kulturnom naslijeđu.
Na jednoj od narednih sjednica Vlade KS očekuje se formalno davanje saglasnosti za potpisivanje sporazuma između Gazi Husrev-begove biblioteke i Univerziteta u Sarajevu. Nakon toga, sporazum će ići pred Upravni odbor i Senat UNSA-e.
Biblioteka sa 488 godina tradicije i međunarodnim značajem
Gazi Husrev-begova biblioteka, osnovana 1537. godine, najstarija je javna biblioteka u Bosni i Hercegovini. Njene zbirke broje oko 150.000 bibliotečkih jedinica, uključujući više od 10.500 rukopisnih kodeksa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku, kao i vrijednu zbirku periodike, arhivskih dokumenata, muzejskih i fotografskih zapisa.
Zahvaljujući svom značaju, 2018. godine biblioteka je upisana u UNESCO-ov registar „Pamćenje svijeta“. Digitalizirani fond obuhvata oko dva miliona stranica, a ustanova je uključena i u evropsku istraživačku infrastrukturu RESILIENCE za studije religije.
Ne živimo od namještanja tendera ni rasipanja državne imovine, već od povjerenja naših članica, članova, simpatizerki i simpatizera da će njihov novac biti utrošen na izgradnju pravednijeg društva.
Budite jedna ili jedan od njih. Donirajte!
Kategorije
Posljednje novosti