ZDRAVSTVO

0
625

Pročitajte naša rješenja za zdravstvo: Zdravstvo

PREGLED

Smatramo da se finansiranje javnog zdravstva mora regulirati na drugačiji način. Između ostalog, smatramo da je potrebno uvođenje posebnih akciza na visokotarifnu robu. Promjene na svjetskom tržištu jasno pokazuju da su nerealna očekivanja domaće vlasti i javnosti da se sadašnji socijalni model financiranja održi i u budućnosti. Najveći dio javnih sredstava za zdravstvenu zaštitu prikuplja se od poslodavaca, odnosno od osiguranika, doprinosima za obavezno zdravstveno osiguranje (17 %), odnosno namjenskim porezima rezerviranim za zdravstvo, čiju osnovicu čine plaće zaposlenih. Trenutna situacija u odnosu broja zaposlenih naspram broja nezaposlenih u BiH je alarmantno negativna, a trend pada broja zaposlenih je realno očekivati i sa povećanim starenjem stanovništva.

Moramo radiiti i na finansiranju Fonda solidarnosti FBiH (FFS) udruženim sredstvima na nivou FBiH: Fond solidarnosti, da podsjetimo, trenutno se finansira izdvajanjima od samo 9% iz kantonalnih budžeta, te 9% iz federalnog budžeta, što je apsolutno nedovoljno i ne uplaćuje se redovito, te kantoni i FBiH duguje znatna financijska sredstva Federalnom fondu solidarnosti, iz kojeg se trenutno financiraju posebni programi liječenja teških bolesti. Također, finansiranje se može riješiti i uvođenjem diferencirane porezne stope PDV-a.

Previsoka stopa PDV-a u velikoj mjeri opterećuje troškove zdrvastvene zaštite, te je za skupe lijekove, citostatike, dijalizu, posebna medicinska pomagala, te liječenje posebnih programa od nacionalne važnosti, nužno uvesti diferenciranu stopu PDV-a od maksimalno 5-8 %, koliko iznosi recimo u Srbiji i Hrvatskoj, te istu uskladiti sa pozitivnim poreznim praksama u EU. Nužno je uvođenje proširenog i dobrovoljnog privatnog zdravstvenog osiguranja koje predstavlja alternativu u modelu financiranja zdravstvenog osiguranja. Te konačno potrebno nam je uvođenje dodatnih mehanizama kontrole financiranja zdravstva te racionaliziranje alociranja sredstava iz kantonalnih budžeta za financiranje zdravstva.

Obzirom da je dužnost kantona/županija financiranje primarne zdravstvene zaštite kao i dijela sekundarne i tercijarne zaštite, nužno je izvršiti kvalitetniju racionalizaciju alokacije sredstava namijenjenih financiranju javnog zdravstva, jer se troškovi zdravstvenih usluga povećavaju svake godine, a sredstva se alociraju prema zastarjelim historijskim podacima. Na taj način svake godine imamo prisutan deficit budžetskih sredstava u sistemu javnog zdravstva, te je nužna preraspodjela tih sredstava kao i kvalitetniji sistem planiranja. Također, je nužno zakonski zabraniti kapitalna ulaganja u zdravstvenu infarstrukturu iz sredstava kantonalnih/županijskih zdravstvenih fondova te Federalnog zdravstvenog fonda, jer sredstva, koja je iz plaća odvajaju po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, trebaju služiti isključivo za financiranje zdravstvene zaštite osiguranika. Ta sredstva, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, nije dozvoljeno koristiti za izgradnju bolnica, domova zdravlja, renoviranje istih, te ostale kapitalne investicije, čemu nažalost svjedočimo u posljednjih 18 godina, a što je isključivo pravo i obaveza Federalnog ministarstva zdravstva, kao krovne zdravstvene institucije u FBiH, kao i Ministarstva zdravstva RS-a.

Radit ćemo na izjednačavanju privatnog I javnog zdravstvenog sektora, racionalizirati plaćanje zdravstvenih usluga, te uspostaviti privatno-javno partnerstvo u javnom zdravstenom sistemu. Potrebno je usaglasiti postojeće propise, te omogućiti korištenje zdravstvenih usluga na cijelom teritoriju BiH/FbiH.

Uvest ćemo profesinalni upravljački kadar. Zašto? Naime, veliki problem u upravljačkoj strukturi svih javnih zdravstvenih ustanova u BiH predstavlja neadekvatno educiran kadar, koji se postavlja na upravljačke funkcije prema stranačkoj pripadnosti, bez ikakvih prethodnih iskustava u upravljanju zdravstvenim ustanovama. Nužno je maksimalno profesionalizirati takve funkcije i uvesti menadžerske pozicije, sa stručnjacima koji imaju ogromno iskustvo i izvrsne rezultate u upravljanju, bez obzira što ne dolaze iz medicinske struke, te organizirati javne konkurse za takve pozicije sa jasno izrađenim programima sanacije postojećih stanja unutar pojednih zdravstvenih ustanova. Racionalizacija resursa unutar zdravstvenih ustanova: Ovaj segment predstavlja značajne promjene u smislu racionalizacije bolničkih kapaciteta, smanjenja boravka pacijenata u bolnicama te uvođenje dnevnih bolnica u velikim kliničkim centrima. Ovom racionalizacijom napravile bi se dodatne uštede u poslovanju velikih bolnica i kliničkih centara i omogućila bolja kapacitiranost istih, te smanjila prebukiranost i preopterećenost u sistemu funkcioniranja bolnica i kliničkih centara.

 

PODIJELI