Zastupnica Naše stranke u Skupštini Unsko-sanskog kantona Vildana Alibabić je na svome profilu na Facebooku prokomentarisala namjeru izgradnje prihvatnog centra za izbjeglice i migranti na Vučjaku kod Bihaća i upozorila kako je riječ o vodozaštitnoj zoni gdje bi eventualna gradnja objekta za smještaj više hiljada ljudi bez adekvatnog zbrinjavanja otpadnih voda ugrozila vodosnabdijevanje čitavog Bihaća. Tekst zastupnice Alibabić prenosimo uz minimalno skraćivanje:

Kad sam pročitala vijest da je GV Bihać donijelo odluku za lokaciju novog privremenog prihvatnog centra za migrante na Vučjaku, prva pomisao je bila: ”Otkud to? Pa zar ih niko nije upozorio da se radi o prostoru u zoni zaštite tri izvorišta?”  Odmah nakon toga pojavio se na Facebooku i članak g. Vlade Franjića, dugogodišnjeg zaposlenika bihaćkog vodovoda i odličnog poznavaoca stanja vodnih resursa šireg područja, kao i o kapacitetima za vodosnabdijevanje koje Bihać ima. Gdin. Franjić podsjeća i upozorava u svom članku da je 2009. godine OV Bihać donijelo odluku o uspostavljanju zona sanitarne zaštite izvorišta Klokot i Privilica.

On kaže: ”Prostor bivše deponije Vučjak smješten je u Ib zonu zaštite sa svim pratećim ograničenjima korištenja i moguće upotrebe ovoga prostora koju definira tada važeći Pravilnik”, te čak naglašava potrebu čišćenja stare deponije Vučjak i izgradnju kanalizacije za vikend naselje koje je gore izgrađeno.  Danas, deset godina poslije, GV Bihać donosi odluku o novoj potencijalnoj opasnosti za zagađenje izvorišnih voda Klokot, Privilica i Trebljenik u Žegaru – formiranje migrantskog centra.

Prema Zakonu o vodama (Sl. novine F BiH, 70/06) i Pravilniku o načinu utvrđivanja uvjeta za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta za javno vodosnabdijevanje stanovništva (Sl. novine F BiH, 88/12), definiraju se zone zaštite kao I (zona sa najstrožim zabranama i ograničenjima), II (zona sa strogim zabranama i ograničenjima), III i IV (zone sa umjerenim i preventivnim zabranama i ograničenjima).

Za izvorišta Klokot i Privilica definirano je da se nalaze u zoni Ib, što znači da se u toj zoni moraju poduzimati mjere zaštite, i to putem zabrana, ograničenja i drugih oblika kontrole ljudskih aktivnosti radi smanjenja rizika od zagađenja izvorišta. Kada su kraška područja u pitanju radi se o zoni najstrožijeg režima zaštite. Članak 28. ovog Pravilnika kaže: ”Područje Ib zaštitne zone obuhvata prostor između vanjske granice Ia zaštitne zone i linije određene na bazi 48 satnog podzemnog toka vode pri prosječnim hidrološkim uvjetima (podaci o brzinama tečenja su poznati i ulaze u navedenu granicu).

Mi već godinama vodimo javne diskusije o tome da li je voda za piće, naročito Klokota kvalitetna i zdravstveno ispravna, i umjesto da taj problem zatvaramo, donosi se odluka o smještanju migranata u zonu sanitarne zaštite. Podsjetiću, sliv rijeke Une je kraško područje, vrlo osjetljivo na sve ljudske aktivnosti. Sliv se sastoji od brojnih podzemnih vodnih tijela i izvora, od kojih su za vodosnabdijevanje Bišćana najznačajniji Klokot i Privilica. Ovi izvori prikupljaju vode sa oko 1000 km2, od čega je samo manji dio na teritoriji BiH, a ostatak na teritoriji RH i podsjećam ovdje na problem sa otpadnim vodama sa Plitvičkih jezera.

Izvorište Klokot je jedno od najznačajnijih vodnih resursa u BiH. Do sada je identificirano nekoliko različitih zagađivača koji utječu na kvalitet navedenih izvorišta (stalno naseljeno stanovništvo i turisti, aerodrom Željava, granični prelaz Izačić i inače saobraćajnice, deponija Vučjak, kamenolomi, privreda i obrt iz obje države, turistički kapaciteti unutar NP Plitvička jezera, poljoprivreda, eksploatacija šuma i groblja.

Da sve što se dešava na površini, utječe na kvalitet voda u podzemlju to znamo, ali koliko brzo taj utjecaj dospije u naše podzemne izvorišne vode dokazuju bojenja na području ovih izvorišta u periodu 1968.-1987. godina. Obilježivač ubačen u ponor Koreničke rijeke (11 km od izvora Klokot) registriran je nakon 3 dana u Klokotu, a nešto kasnije i u Privilici. Kretao se brzinom oko 3,0 km/dan. Obilježivač ubačen na deponiji Vučjak u roku od 20 sati pojavio se u izvoru Klokota. Kako naš narod kaže: ”Pametnom dosta!”

Ako se formira taj centar, pretpostavimo dnevno prisustvo 2,000 ljudi sa potrebama za vodom od, neka bude 30 l/dan (prosječno svaki Bišćanin troši oko 140 l/dan). To znači dnevnu proizvodnju otpadnih voda od 60,000 l. Pretežno, to bi bile fekalne vode. Fekalne vode nose sa sobom povećanu količinu organskih tvari, ali i brojne mikroorganizme. Pod odgovarajućim uvjetima za jedan-dva-tri dana ove fekalne vode opteretiće izvorišne vode Klokota, Privilice, Trebljenika. Sa mnogo se stvari možemo igrati, ali sa prirodom ne, jer ona će uvijek uzvratiti udarac. Trebamo dobro voditi računa o tome da se za par godina ne počnemo držati za glavu, zbog ovoga što ćemo danas odlučiti.

Dalje, otvaram pitanje vodovodne opskrbe migrantskog centra, odakle će se njima dovući voda, ako znamo da lokalno stanovništvo gore ionako ima problem sa vodosnabdijevanjem, naročito kada se povećaju aktivnosti ”vikendaša”. Šta je sa putnom i elektro infrastrukturom? Neću uopće otvarati pitanje ”osjetljivosti” odluke s obzirom na nacionalnu pripadnost lokalnog stanovništva.

Postavlja se pitanje nadležnim službama Grada Bihaća, Ministarstvu za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, kao i Ministarstvu za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, da li je moguće dobiti sva odobrenja za izgradnju ovog centra, od urbanističke i građevinske dozvole, do odobrenja za polaganje infrastrukturnih objekata….ili ćemo raditi protiv zakona i izgraditi centar bez odobrenja. Šta je sa vodnom suglasnošću koja se mora dobiti na federalnom nivou, jer se u ovom slučaju radi o vodotoku prve kategorije, u pitanju je izvorišna zona!?

Bojim se da s migrantskom situacijom od početka, jednu vatru gasimo, a druge dvije nam se pale. Zato predlažem gradskoj upravi i operativnoj grupi, uz napomenu da se ne radi o kritikama, već o prijedlozima, da prije nego što se otvori nova Pandorina kutija (ne znamo do kad će trajati migranska kriza, ne znamo broj migranata koji će prolaziti, puno je nepoznanica) uključe u dalje planiranje obavezno, osobe stručne za zaštitu okoliša, naročito iz područja zaštite voda, upravljanja vodama i otpadom (vidimo kako izgleda centar Bira) da im pomognu u rješavanje rizika za okoliš i negativnog uticaja na postojeća izvorišta u ovome slučaju.

Migranti će biti i proći, a šta ćemo sa vodosnabdijevanjem ako upropastimo Klokot, Privilicu, Trebljenik. Ako se ipak odluči da će taj centar biti gore, vrlo jednostavno rješenje je izgraditi manji sistem za prikupljanje otpadnih voda i kapacitet za pročišćavanje tih otpadnih voda. Međutim, i u ovom slučaju pitanje je dobivanja potrebnih suglasnosti za izgradnju.

U svakom slučaju, moja je obaveza da se uključim, minimalno javnim iznošenjem mišljenja o ovoj odluci smještanja migrantskog centra u zoni najstrožijeg režima zaštite najvažnije ljudske potrebe – vode, a ako se ipak odluči da se centar smjesti gore, bez odgovarajućih postupaka zaštite okoliša, iznosim svoje javno NE. Sačuvati okoliš i postojeće vodne resurse primarni zadatak je svih nas.  Podsjećam da Bihać, u slučaju zagađenja ovih izvorišta nema alternativnu mogućnost vodosnabdijevanja, a možete zamisliti koji bi tada problem imali.