Političke stranke osnivaju se, i političkim strankama pripada se zbog životnog stava, to jest najuopštenijih pogleda na svijet i život, i ideja o tome kako treba usmjeravati odnose koji su najvažniji za opstanak društva, i u kojima po pravilu izbijaju i najdublji sukobi. S Našom strankom nije drukčije: nastala je koliko iz želje da se napravi nešto novo toliko i iz prosvjeda protiv starog i već postojećeg – a to je “stanje u bosanskohercegovačkom društvu” kao zajednički nazivnik za cijeli niz negativnih pojava koje su rezultat političke kulture što je institucionalizirala čovjekove najniže nagone, i uspostavila u ovom dijelu svijeta laž, pohlepu i ravnodušnost prema javnom dobru kao historijske kategorije.

Jesmo li u tome uspjeli, svjesni da smo maratonci a ne kratkoprugaši? Sudeći prema formalnim kriterijima kao što je broj mjesta u vijećima i skupštinskim domovima, ili skoro podvostručen broj glasova u odnosu na prošle izbore – jesmo. Ali osim tih pokazatelja, postoji i osjećanje prisnosti i blagonaklonosti na koje naši aktivisti nailaze u lokalnim sredinama, tamo gdje se brine o svakodnevnim problemima a ne samo o “visokoj politici”. Ni ovdje nema rješenja preko noći, i ovdje trčimo maraton, ali ne kroz prirodu već u sali koju možemo obuhvatiti pogledom, gdje znamo svakoga i gdje svako zna nas. U nadi da ta sala sa svakim optrčajem postaje bolja, ljepša i svjetlija.

To jedinstveno osjećanje koje spominjem prenosi jedna poruka ispisana dosta nevještim rukopisom na jednom glasačkom listiću na prošlim izborima (2014): “Naša stranko, za vas glasam blanko”. Poruka je dirljiva, ali je zbog nje glasački listić bio nevažeći. I nudio je nešto što nikada nismo tražili: blanko podršku. Naprotiv, prepoznatljiv stil koji su izgradili naši vijećnici, poslanici i delegati sastoji se, upravo suprotno, u suzdržavanju od davanja praznih obećanja, u jasnoj i svima razumljivoj kritici postojeće prakse i predlaganju racionalnih rješenja, koja tako postaju naš kapital za idući izborni ciklus – bez obzira na to da li se radi o inicijativama za minibuski saobraćaj, od životne važnosti za stanovnike padinskih dijelova grada, o provedbi presude Sejdić-Finci u Kantonu Sarajevo ili o Zakonu o radu FBiH, čije se dobre strane tek sada počinju sagledavati.

Otud molimo, u oktobru 2016, za što veći broj važećih listića u našu korist – to je jedini način na koji će nam građani Starog Grada i svih drugih opština u tom trenutku moći izraziti podršku.