Sredstva koja se u BiH ulažu u poboljšanje energetske efikasnosti nisu transparentna i nisu odgovorno raspoređena. Zastupnica Naše stranke u Federalnom parlamentu Sanela Klarić već je u javnosti govorila o školama. Škole u BiH koje smatramo energetski efikasnima to ustvari nisu u potpunosti. Energetska efikasnost objekata podrazumijeva da ti objekti imaju i adekvatne sisteme za rekuperaciju zraka, koji škole nemaju. Zbog toga se škole ventiliraju otvaranjem prozora, čime se gubi toplotna energija koja je trebala biti ušteđena. O tome je pisao Klix.

Osim toga, prilikom adaptacije objekata prema zahtjevima energetske efikasnosti nerijetko se koriste neadekvatni pa čak i toksični materijali.

Zbog svega toga, Klarić je jučer u Federalnom parlamentu podnijela inicijativu kojom bi se ta sredstva učinila transparentnijim. Tako bi struka mogla intervenirati u slučaju neadekvatnog utroška sredstava, ali i javnost bi bila upoznata šta im se predstavlja kao energetska efikasnost. U konačnici, prakse koje su se dosad pokazale kao loše, mogle bi se preduprijediti dok još nije kasno.

„Bosna i Hercegovina je prihvatila nova zaduženja od Europske banke za obnovu i razvoj. Tražila sam da se u tom ugovoru o zaduženju preformuliše jedan zaključak. Novom formulacijom Vlada Federacije BiH obavezala bi se da se tokom realizacije projekta energetske efikasnosti vodi principima cirkularne ekonomije i zelenih javnih nabavki. To bi, između ostalog, značilo značajnije korištenje domaćih i prirodnih materijala za adaptaciju javnih ustanova, kakve su naprimjer bolnice, a sve u skladu s principima odgovorne i održive energetske efikasnosti.

Dosadašnje prakse pokazuju da se projekti energetske efikasnosti provode tako da se materijali za ove potrebe uglavnom uvoze iz ekonomski stabilnih i razvijenih zemalja EU. To ne smije biti slučaj. Uzmemo kredit i razvijamo razvijene ekonomije umjesto svoju. Ilustracije radi da navedem samo jedan primjer. Nabavljamo stiropor s jako ograničenim rokom trajanja koji je veoma zapaljiv i toksičan materijal uglavnom s inostranog tržišta. Iz zemalja koje ovaj materijal polako izbacuju iz upotrebe.

Moja inicijativa je da nabavljamo materijale koje proizvodimo u BiH, od domaćih sirovina, koji bi bili zdraviji, podesniji, dugotrajniji i iskorišteni za osiguranje najboljih životnih uslova u obnovljenom javnim objektima. Kad o ovom govorim, najviše mislim na zdrave prostore za one najugroženije, a to su primarno u ovom slučaju bolesnici u bolnicama“, kaže Klarić. Više o tome možete pročitati na ovom linku.

Njena inicijativa nije prihvaćena. Klarić kaže da ne mora značiti da su zastupnici protiv zdravije životne sredine i ispravnog utroška sredstava: „Želim vjerovati da su kolegice i kolege koji su ovako glasali to učinili radi elementarnog lošeg poznavanja termina i principa cirkularne ekonomije. Gospodin Denis Zvizdić, tada predsjedavajući Vijeća ministara BiH, još je 2015. godine obećao da će 2018. cirkularna ekonomija biti usvojena kao princip na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine i u svim sektorima. Jučer su zastupnici iz njegove stranke bili protiv tih principa.“

Klarić kaže da će nastaviti s podnošenjem ove inicijative u nadi da će se u međuvremenu razviti svijest političara o potrebi za odgovornom energetskom efikasnošću koja podržavu bh. ekonomiju, nova radna mjesta i zdravlje.