O najavljenim javnim raspravama o budžetima na razini jedinica lokalne samouprave, ali i generalno pitanju učešća građana i građanki u pripremi budžeta razgovarali smo sa Samirom Fazlićem, koji koordinira rad izabranih vijećnika i vijećnica Naše stranke. Fazlić već duži niz godina učestvuje u organizaciji i pripremi različitih aktivnosti vezanih za konsultacije sa građanima, te je upoznat i sa praktičnom stranom priče o tome koliko rasprave u mjesnim zajednicama zaista doprinose promjeni odnosa vlasti prema potrošnji javnih sredstava ili ne.

NS: Možete li nam reći nešto više o učešću građana u ranijim javnim raspravama?

Fazlić: Nacrti budžeta se prirpemaju prema DOB-u (dokument okvirnog budžeta), gdje se otprilike prema izvšrenju budžeta iz prethodnih devet mjeseci tekuće godine,uključujući i pojedine procjene iz ekonomskih analiza pravi jedan nacrt koji je podložan promjenama.

Učešće građana u javnim raspravama nije onakvo kakvo bi trebalo, najviše iz razloga jer građani u najvećem broju nisu educirani na koji način i kojem obimu mogu uticati na budžet lokalne zajednice. Postoji jedan veliki set pitanja na javnim raspravama koji se odnose na kanton,jer su to pitanja iz nadležnosti kantona. Jedan veći dio građana dolazi zbog individualnog problema kojim želi riješiti problem,ne uključujući se aktivno u raspravu.

Bez konkretne i sveobuhvatne edukacije građani će biti uskraćeni za mnoge informacije vezane za budžet, pa otud u nekim sredinama i ne postoji veliki interes za rasprave. Ipak,građani mogu tokom čitave godine uticati na promjene u budžetu putem MZ,zborova građana,vijećnika na način da neke aktivnosti koje su bitne da se urade u toku godine riješe brzo i efikasno.

NS: Kada očekujemo javne rasprave u općinama u Kantonu Sarajevo?

Fazlić: Na posljednjim sjednicama općinskih vijeća upućeni su u javnu raspravu nacrti budžeta za lokalne zajednice.Rasprava o nacrtu obično traje od 20 – 28 dana, s tim što se ostavlja mogućnost da kroz određene amandmane koji su upućeni u javnoj raspravi izvrše korekcije i u  decembru pošalje na usvajanje budžet za narednu godinu.

Nadam se da će u narednom periodu i Vlada KS kao predlagač uputiti nacrt budžeta u javnu raspravu gdje bi organizovala javne tribine u svakoj općini Kantona,na kojima bi se sigurno pojavio veliki broj građana koji bi imali dosta prijedloga,sugestija pa i kritika.

Javne rasprave o budžetu trajaće tokom novembra mjeseca, a već 6.11. 2015.godine počinje prvi zbor građana u Općini Centar za MZ Soukbunar.

NS: Šta građani mogu konkretno uraditi u okviru javnih rasprava?

Fazlić: Oni građani koji aktivno učestvuju u razmatranju nacrta budžeta mogu iznositi prijedloge na Zboru građana, i ako on ima podršku takav prijedlog ide prema predlagaču, tojest načelniku koji može,a i ne mora da ga prihvati.Postoje jako kvalitetni prijedlozi iz oblasti ekologije,energetske efikasnosti, obrazovanja, socijalne politike, sporta, kulture,biznis planova,mladih koje možemo čuti na zborovima. Veoma mali dio toga se prihvati,jer građani još uvijek nemaju kapacitet da svoje ideje dovedu do kraja ,tj. do realizacije u budžetu. Za to je potrebno mnogo više međusobne koordinacije i razumijevanja od građana,savjeta MZ,mjesne zajednice,vijećnika,vijeća,nadležnih službi što do sada nije uvijek bio slučaj.

NS: Koje su prilike propuštene, šta se u praksi događa?

Fazlić: Zadnjih godina postoji veliki dio budžeta koji se prenosi iz godine u godinu,iz razloga što nisu realizovani projekti. Dio sredstava otpada na projekte iz Civilne zaštite, i to je novac za posebne namjene. Ono što je kritično, to je dio novca koji seprenosi i ne realizuju se projekti iz infrastrukutre po raznim osnovama,najviše zbog neuređene dokumentacije,nenadležnosti. Međutim,nadležne sužbe sporo reaguju po tim pitanjima, jer ta sredstva ne preusmjeravaju na druge projekte za koje imaju već obezbjeđea dokumentacija.

Mislim da je sporost u radu pojedinih službi na lokalnom nivou,jedan od najvećih razloga što budžet ne funkcioniše po principu pune realizacije i kapitalnih i tekućih projekata,te tekućih i kapitalnih grantova. Smatram da su određeni projekti koji su se mogli realizovati u prethodnim godinama osuđeni na propast,najviše iz razloga inertnosti službi, neadekvatnog rada na terenu i pogrešnih procjena vremenske realizacije. Treba dosta rada na terenu, treba se jako puno angažovati kako bi građani u lokalnoj zajednici bili zadovoljniji. Jer kad uredite odnose u lokalnoj zajednici po pitanju osnovnih i elementarnih uslova življenja, vi ste uspjeli urediti najteži dio posla. Kad je mjesto vašeg življenja uređeno, druge brige će vas manje sekirati.