Samir Fazlić je u Našoj stranci od osnivanja stranke 2008. godine. Fazlić je oženjen, otac dvoje djece, u ratu pripadnik policije, a u miru zaljubljenik u knjige, izdavaštvo i knjižarstvo, o čemu svjedoči preko dvadeset priznanja i nagrada.

Od početka funkcionisanja odbora u Centru, Samir se aktivno posvetio radu na lokalnim politikama, inicijativama i rješenjima za mnoge probleme na koje smo svi mi nailazili. U svakom razgovoru o općini Centar uputiće vas na Samira, čovjeka koji nakon godina rada sa mjesnim zajednicama zna svaku ulicu svoje općine, svaki problem koji čeka svoje rješenje.

NS: Pred nama su lokalni izbori. Građani vas prepoznaju na ulici, znaju da ste se desetine puta zalagali za rješavanje problema u Općini. Mislite li da je došlo vrijeme za aktivnije i brojnije prisustvo Naše stranke u Općinskom vijeću Centar?

Samir Fazlić: Naravno. Mislim da smo u proteklom periodu učinili jako puno na rješavanju mnogobrojnih problema građana Općine, počev od onih najmanjih do krupnih kao što je rješavanje problema snabdijevana vodom građana Nahoreva, Nahorevskih brda i ostalih dijelova te MZ. Tamo gdje problem zahtijevao podršku ostalih parlamentarnih stranaka, nerijetko je bila uskraćivana, ali to nas nije smetalo da i dalje djelujemo na poboljšanju životnih uslova građana Općine.

Smatram da u općini Centar ima još dosta stvari sa kojima građani nisu zadovoljni. Problem infrastrukture, naročito snabdijevanja vodom, zatim slaba osvjetljenost Općine naročito u rubnim dijelovima, velik broj neuređenih lokalnih cesta, nedostatak adekvatnih igrališta za djecu, a naročito za djecu sa posebnim potrebama, sportskih terena, rješavanje problema saobraćaja u mirovanju, zapošljavanja mladih, brigu o osobama sa posebnim potrebama, brigu o građanima treće životne dobi. Kao što se da primjetiti dug je spisak za aktivnije ušešće NS u zahtijevima građana.

NS: Kada razmišljate o svom komšiluku, šta vam prvo padne na pamet da treba promijeniti, popraviti ili učiniti boljim?

Samir Fazlić: Prije svega sa komšilukom uvijek treba biti u dobrim odnosima, jer su nekad komšije prve osobe koje pomažu u nevolji ili zajednički doprinesu za neku uspješnu aktivnost. U mom komšiluku je dosta starijih osoba, i već smo u prošlom mandatu realizovali inicijativu otvaranja Centra za zdravo starenje. Ideja je da i u narednom periodu otvorimo još jedan u padinskom dijelu Općine. Također bitan je i socijalni status tih ljudi, kojima treba pomoći na svaki način, u zakonskim okvirima. Naravno, treba raditi i na uređenju trotoara, omogućiti veći broj niša za kontejnere, pojačati bezbjednost, naročito u manjim i slabo osvjetljenim ulicama.

Sa druge strane, imamo problem mladih kojima treba omogućiti dobro i kvalitetno obrazovanje, raditi edukacije, omogućiti im pokretanje malog biznisa – obrta, stipendirati ih kada upisuju deficitarna zanimanja u srednjim školama. Mladima treba omogućiti mnogo više nego što je to do sada bio slučaj.

NS: Kakvo je stanje sigurnosti u Centru? Šta biste uradili da bi se stanje popravilo?

Samir Fazlić: Stanje sigurnosti je možda malo bolje, jer se radi o centralnoj gradskoj općini. Međutim, ni ova općina nije imuna od sve većeg broja krađa, fizičkih napada, paljenja auta i sl.

Mislim da su zakonske nadležnosti općine po tom pitanju sužene. Općina može kroz  pomoć u tehničkoj komponenti omogućiti bolju uvezanost policijskih patrola, aktivniji rad mjesnih policajaca na terenu i tako doprinijeti da se stanje popravi. Zakonski okviri se moraju dosljedno primjenjivati.

NS: Mladi napuštaju našu zemlju. Šta općina može uraditi da učini novim generacijama ovaj prostor mjestom gdje žele ostati i graditi svoje živote?

Samir Fazlić: Ideja je da se otvori biznis inkubator za mlade u općini, kako bi kroz ovaj vid općina podsticala dobre ideje mladih, i pomogla njihovu realizaciju. Općina već duže vrijeme ima negdje oko 650.000 KM maraka na računu za kreditiranje razvoja malih i srednih preduzeća sa niskom kamatom i grejs periodom. Dobrim rješenjima ta sredstva mogu biti i do pet puta veća, te kada ih usmjerimo u dobrom pravcu, dogodiće se i jedan broj novih radnih mjesta. Mlade treba aktivno uključivati u sve aktivnosti u lokalnim zajednicama, kako bi i kroz taj način osjetili pripadnost prostoru u kojem žive. Time će se sigurno njihov osjećaj pripadnosti razviti u pozitivnom smislu i omogućiti stvaranje novih kreativnih ideja koje mogu rezultirati međusobnom povezanošću kroz biznis aktivnosti.

NS: Od rata do danas širom Bosne i Hercegovine ‘cvjeta’ divlja gradnja. Kakvo je stanje u Vašoj općini i na čemu treba raditi po pitanju upravljanja prostorom?

Samir Fazlić: Naravno da nijedna općina nije imuna na divlju gradnju. Poslije rata je izgrađeno jako puno objekata koji nisu imali dozvolu. Proces legalizacije je u toku, ali to ne umanjuje odgovornost lokalne zajednice da planira i uređuje zajednicu onako kako je to potrebno. Najveći problemi dolaze sa korekcijama planova koji na kraju rezultiraju povećanom spratnošću, potpunim arhitektonskim neskladom u prostoru, i rogobatnim rješenjima.

Općina kao izvršna, a vijeće kao zakodonavna vlast moraju podvući crtu i zaustaviti dalju betonizaciju općine, koja ide na štetu zaštite prirodne sredine i održavanja prirodne vegetacije. Općina se širi prema padinskim dijelovima, te kvalitenim urbanističkim rješenjima i regulacionim planovima, u narednom periodu može biti pozitivan primjer drugima.

NS: Kada biste izdvojili neku organizaciju, udruženje ili neformalnu inicijativu iz Vaše zajednice za koju vidite da daje doprinos boljem stanju u Vašem komšiluku, koja bi to bila? Recite nam nešto više o tome? 

Samir Fazlić: Općina treba da pomaže rad nevladinih organizacija, pogotovo u segmentu kada Općina nema kapacitet da radi neke projekte koji su potrebni građanima. Projekat patronažne službe je projekat koji smo podržali još 2008. godine u kome se lica starija od 65 godina, sa slabim imovinskim stanjem i uglavnom sama i nezaštićena posjećuju i volonteri Crvenog krsta urade sve što je potrebno od lične higijene, dobavljanja kućnih poslova, provođenja određenog vremena sa njima, u šetnji, čitanju te drugim aktivnostima.

To je pažnja dobrog komšije i nema veće zahvalnosti od radosti na licima tih osoba. Organizacije koje se bave radom sa osobama sa posebnim potrebama, naročito sa djecom, je segment u kojem moramo dodatno poboljšati podršku. Nažalost, povećan je  broj takvih osoba, i vrijedno je spomenuti da se i te osobe moraju integrirati u društvo, te ih kroz razne vidove aktivnosti možemo uključiti u rad u lokalnoj zajednici, tj. i oni su naše komšije, kao i svi drugi.

NS: Kada bi sutra postali vijećnik/vijećnica, kako biste nastavili komunikaciju sa građanima i građankama? 

Samir Fazlić: Ja već osam godina neposredno komuniciram sa građanima i građankama, i kao vijećnik u prethodnom mandatu, i kao predsjednik Komsije za MZ Općine Centar. Komunikacija sa ljudima na terenu je najbolja mogućnost da imate informacije iz prve ruke, i da neposredno se uključite u rješavanje. U proteklom periodu, veliki broj problema i inicijativa građana je riješeno jer smo imali mogućnsot direktne komunikacije između građana, zakonodavne i izvršne vlasti. Ta uvezanost mora biti mnogo brža i fleksibilnija, jer vijećnici su tu radi građana, kao njihovi predstavnici, a ne kao neko ko će raditi u svom ličnom interesu. Stoga i u narednom periodu svakako treba obilaziti MZ, razgovarati sa našim komšijama, jer rješavanjem  njihovih problema i rješavanjem stanja na terenu, uređujete lokalnu zajednicu na zadovoljstvo svih.

Kao predsjednik Komisije za mjesne zajednice, pored projekata koje smo podržavali, kao što su razne vannastavne aktivnosti, kreativne radionice, sportske aktivnosti te nabavke oglasnih ploča za sve mjesne zajednice, želim istaknuti projekat sakupljanja knjiga za druge lokalne zajednice, jer smo za relativno kratko vrijeme učinili da građani Općine doniraju 14.000 knjiga za šest  biblioteka. Komšije nisu samo vrata do vrata, komšije su nam i iz drugih općina.