Samir Fazlić je svojim radom u Našoj stranci prepoznat kao osoba koja odlično poznaje stanje na razini jedinica lokalne samouprave, razumije se u procedure i propise, te predstavlja veliku podršku našim vijećnicima i vijećnicama u pripremi inicijativa i aktivnosti. O svemu tome, ali i o posljednjim akcijama u općini Centar Sarajevo, razgovarali smo sa Fazlićem, koji nam je rekao nešto više i o budućim aktivnostima NS-a na lokalnom nivou.

NS: Ušli smo u izbornu godinu. Šta je važno za jačanje Naše stranke u Kantonu Sarajevo? Koje su razlike u izazovima sa kojima se suočava NS u mjestima gdje već imamo vijećnike/ice, a koji u onim zajednicama gdje nismo bili zastupljeni? Šta je ključno za širenje i jačanje političkih ideja Naše stranke?

Fazlić: Naša stranka treba u svakom pogledu raditi na širenju ideja i principa za koje se zalaže. Inicijative i rješenja koja vijećnice i vijećnici konstantno podnose trebaju da pokažu da se sa radom i upornošću na terenu svaki problem,u skladu sa mogućnostima,može riješiti.Sve ono što je rađeno u proteklom periodu,treba prenijeti i u naredni u mjesta gdje nismo imali vijećnike,po istom obrascu.Ono što je bilo dobro, a dobroga je itekako bilo, treba dodatno isticati, a sve one koji žele da se angažuju politički treba dobro educirati,osnažiti ih idejama i poslati među građane,na teren, kako bi se suočili sa problemima u lokalnoj zajednici, te ponudili moguća rješenja.

Svaki početak je težak. Naš početak 2008. godine bio je posut trnjem,ali smo izdržali mnoge teške situacije i prošli kroz sito i rešeto mnogih,pa i onih koji su otišli u političku historiju. Zato je trebalo imati strpljenja,mudrosti i znanja. To treba i danas.Podlogu imamo,samo je trebamo stalno dograđivati.Ne sumnjam da će građani prepoznati Našu ideju,koja prije svega čini mnogo toga dobroga za običnog čovjeka, za uređenje lokalne zajednice,po mjeri koju građani zaslužuju.Kada uredite odnose u lokalnoj zajednici, kada svaki građanin bude zadovoljan sa mjestom stanovanja,bezbjednosti njegove djece,sa rješenom infrastrukturom,kada omogućite njihovoj djeci bezbrižno djetinjstvo,igrališta,zelene površine,siguran socijalni status,bez privilegija,sa rješenim komunalnim uslugama,budite sigurni da ste riješili najveći problem.

NS: Radili ste akciju prikupljanja knjiga za više gradova, te pomogli brojnim bibliotekama. Možete li nam reći nešto više o ovoj akciji, ali i generalno, u kakvom su položaju danas javne biblioteke, te šta tu može uraditi općina, šta kanton?

Fazlić: Komisija za mjesne zajednice,čiji sam predsjednik, inicirala je sakupljanje knjiga za biblioteke u Maglaju Olovu i Goraždu te za biblioteku Centra za zdravo starenje. Sada u ovom periodu sakupljaćemo knjige za biblioteku u Varešu. Obzirom da sam profesionalno vezan za knjige,nije bilo teško se odlučiti za ovakav vid pomoći, a građani su prepoznali pozitivne vrijednosti te su u periodu sakupljanja donirali preko 10000 knjiga koje smo donirali navedenim bibliotekama. Uspjeli smo uz pomoć Savjeta MZ i Službe zalokalnu samoupravu animirati građane i rezultat nije izostao.Nažalost,mnoge biblioteke u Federaciji BIH imaju problema sa nabavkom novih knjiga,educiranjem i kao i neuslovnim prostorima u kojima rade i djeluju. Neke od njih uopšte u svojim proračunima nemaju sredstav za nabavku knjiga. Ovakav vid pomoći je dobrodošao, i znam da su nam i upravitelji i građani iz tih mjesta zahvalni što smo na neki način obogatili njihov knjižni fond. Inače,teško je u današnje vrijeme uopšte doći do sredstava za ovakve stvari,jer je to u svakom budžetu stavka sa malim iznosom.Zato ćemo i u narednom periodu pokušati intezivnije,i od građana,i od uspješnih firmi koji djeluju na općini zatražiti pomoć za poboljšanje fonda knjiga u bibliotekama.

NS: Predsjednik ste Komisije za suradnju sa mjesnim zajednicama u općini Centar. Šta su najvažnije teme na kojima mjesne zajednice mogu raditi, te kako ojačati sistem funkcionisanja mjesnih zajednica? Mnogi građani nisu ni upoznati sa izborima u mjesnim zajednicama, a još manje sa odlukama koje se tamo donose? Koji su pomaci, a na čemu još treba raditi?

Fazlić: Svake četiri godine radi se izbor Savjeta MZ,po principu izbora. Svaki građanin sa 20 potpisa iz svoje MZ može biti kandidat na svom mjesnom području. Savjeti MZ predstavljaju građane sa tog područja, i oni uglavnom razmatraju sve probleme sa kojima se susreće MZ,imaju komunikaciju sa službama u Općini, i pokušavaju rješavati zajednički te probleme.

Mislim da u najvećem broju slučajeva postoji usko grlo rješavanja tih problemea,jer ih je većina u nadležnosti Kantona. Općinske službe,nakon što savjet Mz prepozna  problem zajedno sa građanima,u većini slučajeva proslijedi zahtjeve prema službama u Kantonu, ali odgovori su vrlo šturi,bez jasne perspektive njihovog rješavanja.Obićno je pisan administrativnim jezikom, i bez energičnosti i kompaktnog djelovanja Savjeta MZ i službe iz općine problemi se teško rješavaju. Znači najveći problem je u vrlo sporoj i neučinkovitoj korespodenciji,koja se mora ubrzati,i imati rješenja za svaki problem.

NS: Učestvovali ste na javnim raspravama o budžetu. Koliko građani razumiju materiju, te šta je važno za jednog čovjeka, zainteresiranog za temu trošenja sredstava iz javne kase, da zna, prije nego što dođe na javne rasprave?

Fazlić: Javne rasprave su uvijek dobre za građane,bilo da se radi o općinskom budžetu, ili o nekim drugim temama koje se mogu, uz dobru pripremu,uraditi na području jedne ili više mjesnih zajednica.Mjesna zajednica je osnovna ćelija svake lokalne zajednice.Prvo mjesto gdje građani rješavaju probleme,gdje daju savjete i gdje mogu uvijek imati razumijevanja je upravo mjesna zajednica. Međutim,sama organizacija MZ na terenu,slab rad savjeta,nedovoljna edukacija samih članova savjeta utiče na to da organizaciono još uvijek nije do kraja prepoznata prava uloga i obaveza savjeta i same mjesne zajednice.

Građani još uvijek dolaze poprilično neinformisani o nadležnostima koje općina ima po pitanju  rješavanja problema u lokalnoj zajednici,a jedan od razloga što i Zakon o principima lokalne samouprave još uvijek nije usvojen u Kantonu Sarajevo. Jedan broj nadležnosti koji su i presudama Ustavnog suda obavezujući da se vrate pod ingerenciju lokalne zajednice nije ispoštovan. Zato u narednom periodu pored stalne edukacije ,bolje informiranosti građana kao i radom na terenu  treba učiniti sve kako bi trošenje budžeta lokalnih zajednica bio što transparentniji , i kako bi bio što više učinkovit u rješavanju problema građana.

Stoga smo u Našoj stranci pokrenuli inicijativu da se izradi „Vodič za građane kroz budžet u svakoj gradskoj općini“. Inicijativa je realizovana već u Općini Centar, a uskoro će se to desiti i u drugim općinama. U tom dokumentu,mnogo jasnije i razumljivije je prikazan način n koji se realizuju prihodi, i shema na osnovu koje se sredstva raspoređuju na projekte.Vjerujemo, da će za naredne javne rasprave građani biti mnogo bolje prirpemljeni,jer će biti u prilici se educirati iz ovog a vodiča. Također, pristalica sam da uposlenici općinskih službi u toku mjeseca provedu najmanje jednu sedmicu na usluzi građanima u mjesnim zajednicama, kako bi na licu mjesta u neposrednom kontaktu mogli sa građanima rješavati manje probleme,kao i savjetovati ih na koji način mogu rješavati probleme na koje nailaze. Savjeti MZ moraju u toku godine organizovati više javnih rasprava o temama koje su problematični na njihovom području. A takvih je danas mnogo-od bezbjednosti,problema pasa lutalica,saobraćaja u mirovanju,komunalne infrastrukture i sl. Raspravama u toku godine građani se mogu u većem broju okupljati u MZ, te na taj način osjetiti da su faktor koji je bitan za dalje odlučivanje.

NS:  Otvoren je Centar za javno starenje. To je bila jedna od inicijativa Naše stranke. Možete li nam reći nešto više o ovom projektu?

Fazlić: Otvaranje Centra za zdravo starenje je bilo jedno od naših predizbornih obećanja građanima Općine,pogotovo građanima treće životne dobi. Na realizaciji te ideje radili smo svi zajedno,kako odbor NS Centar tako i naš Klub vijećnica u OV. Realizacije je išla sporo,jer se našao objekat koji je bio poprilično devastiran,i trebalo ga je privesti krajnjoj namjeni.

Sada je Centar otvoren, i nadamo se da će raditi onako kako je i planirano. Znači, biće potpuno naslonjen na zadovoljenje potreba građana treće životne dobi u smislu njihovih aktivnosti,druženja,realizacije projekata i sl. Naravno da će naše vijećnice u narednom periodu kao i OO NS Centar pratiti rad Centra,pružati podršku onda kada je to potrebno, ali i kritikovati i tražiti odgovornost u slučaju da Centar ne bude imao onu funkciju koja je bila i obećana.