Pročitajte obraćanje Vibora Handžića, gradskog vijećnika Naše stranke, sa jučerašnje sjednice o pitanju problema finansiranja Grada Sarajeva.

„Najvažnija stvar, koju ću ovdje iznijeti sa tri uskličnika, je ta, da je Grad Sarajevo 2009. godine imao budžet od 30 miliona KM, a danas taj budžet iznosi nešto preko 6 miliona KM. Moj komentar ide u tri pravca. Prvi se odnosi na dvije Presude Ustavnog suda Federacije BiH iz 2010. godine i to: Presuda po Zahtjevu za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa Zakonom o imovini Kantona Sarajevo (donesenim 1997. godine), koja kaže da Kanton ne može biti pravni slijednik nekadašnjeg Grada, niti preuzeti imovinska prava i obaveze od prijeratnog Grada Sarajeva i proglasiti ih kantonalnim vlasništvom; i Djelimična presuda po Zahtjevu za zaštitu prava na lokalnu samoupravu shodno nadležnostima Grada Sarajeva, gdje se kaže da je Kanton brojnim zakonima (uglavnom u oblasti komunalnih djelatnosti), Odlukama i pravilnicima, ugrozio pravo Grada na Lokalnu samoupravu. Danas je 2015. godina, a presude Ustavnog suda nisu provedene. Recite mi, drage moje kolege i kolegice, postoji li unutar bilo koje demokratske države, bolji način da jedna institucija zaštiti svoje interese i prava od presude Ustavnog suda, čije su odluke pravni aksiom, koji se svugdje provode u roku. Nema! U ovom slučaju, direktno se ruinira i degradira institucija glavnog grada države, koja je ustavna kategorija. Ovo sve navodi da smo ništa drugo do pravna država u pokušaju. A sve, napomenut ću i to, bez odgovornosti i sankcija. I ne samo to, na nedavnom slučaju osnovnog odgoja i obrazovanja, mi vidimo da, umjesto da se radi na implementaciji Presude Ustavnog suda Federacije BiH, ide se u još veću centralizaciju onog segmenta koju je obuhvaćen presudom o vraćanju nadležnosti, kako bi se sa njim i dalje voluntaristički upravljalo iz jednog centra moći, u još većem omjeru nego ranije“, kazao je Handžić.

„Drugi dio se odnosi na izmijenjeni i dopunjeni Zakon i pripadnosti javnih prihoda Federacije BiH iz aprila 2014. Godine. Dakle, ovim izmjenama i dopunama općine u kantonu Sarajevu, po osnovu prihoda od indirektnih poreza finansiraju se direktno iz Federalnog Budžeta, što sa Gradom Sarajevom nije slučaj. Pošto Grad Sarajevo nije našao svoje mjesto u izmjenama i dopunama federalnog zakona, Kanton Sarajevo je protumačio da više nije potrebno transferirati dosadašnji grant Gradu u iznosu blizu 6 miliona KM. Grad Sarajevo, od aprila 2014. Godine, nije dobio niti jedan Grant od Kantona po ovom osnovu. Za mene lično, ključni u ovom slučaju je dopis ministasrtva finansija Federacije BiH, kao krovne institucije da tumači ovakav zakon, koja je i  zadužena za njegovu primjenu i zakonitost. U tom dopisu stoji da Kanton Sarajevo treba i dalje da isplaćuje Grant Gradu, s obzirom da Grad nije uvršten kao jedinica lokalne samouprave koja se po osnovu prihoda od indirektnih poreza finansira direktno sa federalnog nivoa, te s obzirom da nije usvojen prijedlog da se umanji ponder Kantonu Sarajevo sa 2 na 1.9658, upravo u iznosu Granta Gradu Sarajevu. Dakle, na osnovu ovog dopisa, ne bi se ni u kojem slučaju trebala prihvatiti konstatacija i argument da je daljnje doznačavanje granta prema Gradu nezakonito. Također, takav argument je licemjeran i neprincipijelan, s obzirom da Kanton još uvjek nema svoj Zakon o pripadnosti javnih prihoda, koji je davno bio dužan donijeti, što znači da sve ranije uplate i općinama i Gradu nisu bile zakonski regularne, već su vršene određenim budžetskim vratolomijama i manevrima. Stoga je naš Klub na stajalištu, da Kanton treba i dalje Gradu Sarajevu isplaćivati Grant kao i do sada (uključujući i sva zaostala sredstva), a naši napori trebaju da budu usmjereni na reakciju u federalnom parlamentu, kako bi i Grad Sarajevo postao sastavni dio Zakona“, podvukao je Vibor Handžić.

„Treći dio je ništa manje bitan nego prethodna dva. Naš cilj ne treba i ne smije da bude da od institucije Grada Sarajeva stvorimo instituciju žrtve i kažemo da su svi drugi krivi osim nas. To bi isto tako, kao i ophođenje nekih drugih nivoa vlasti, bilo neprincipijelno i licemjerno. Moramo isto tako i mi pomesti ispred svojih vrata , kako bi čistog obraza mogli nešto tražiti od nekoga. Moramo  početi racionalizirati i svesti troškove „sami na sebe“ u normalne okvire, jer u trenutnoj situaciji mi trošimo više od pola budžeta za vlastite potrebe, a nedostatak sredstava kompenziramo ukidanjem razvojnih i socijalnih stavki u budžetu, zbog kojih svi mi ovdje i sjedimo. Dakle jednostavno, red je da se i mi počnemo ponašati u skladu sa stanjem u društvu, koje svi primjetimo kada napustimo ovu zgradu u kojoj sjedimo“, zaključio je Handžić.