O nama

 

Osnivanje (2008.)

Naša stranka osnovana je 5. aprila 2008. godine na inicijativu grupe javnih ličnosti i građana koju je predvodio renomirani bh. režiser Danis Tanović. Ujedinjujući element za ljude koji su osnivali Našu stranku bilo je nezadovoljstvo svim dotada viđenim oblicima političke prakse u BiH.

Svoju namjeru da uvede nov način razmišljanja u politiku Naša stranka pokazala je time što Tanović, koji je u javnosti predstavljan kao vođa nove političke opcije, nije imenovan na mjesto predsjednika stranke, već je poziciju potpredsjednika podijelio sa Majom Marjanović i Borisom Divkovićem, dok je na mjesto predsjednika izabran Bojan Bajić, a na mjesto generalnog sekretara Fadil Šero.

Još jedna specifičnost koja je pratila osnivanje Naše stranke bilo je to što su njeni prvi izbori bili lokalni, a ne opći, budući da je čest slučaj bio kod novoosnovanih stranaka u poslijeratnoj BiH da budu formirane pred opće izbore i da pokušaju postati relevantan politički factor na osnovu patriotske demagogije. Naša stranka je tako od početka odredila da će rasti odozdo, posvećujući se izgradnji lokalnih organizacija i bavljenju konkretnim problemima s kojima se građani suočavaju u svakodnevnom životu.

Osvojivši 24 vijećnička i jedno načelničko mjesto na izborima 2008. Naša stranka je ostvarila nezanemariv rezultat i pokazala kako u BiH postoji plodno tlo za širenje social-liberalnih ideja, koje je od početka propagirala.

Problemi koji će se pojaviti u narednom periodu mogli bi se tumačiti u vezi sa činjenicom da su ideološka stanovišta i politike bile nedovoljno definisane, te da su nezadovoljstvo postojećim stanjem i prevashodno kritička orijentacija bili dovoljni za pokret, ali ne i za ozbiljnu stranku, koja ima dugoročne, strateške ciljeve i planirane mehanizme njihovog provođenja. Drugim riječima, osnivačkoj euforiji bilo je potrebno zahvaliti se za sve što je učinila – a to nije malo – i prihvatiti nove izazove u građenju i jačanju stranke.

Od pokreta do stranke (2010-2012.)

Vjerovatno i prelomni trenutak na putu od pokreta do stranke bio je izbor novog rukovodstva nakon rezultata na općim izborima 2010. Premda je Naša stranka osvojila 2 mandata (Predrag Kojović i Danis Tanović, čiji je mandat 2013. preuzeo Tarik Haverić) u Skupštini Kantona Sarajevo, te jedno mjesto u Domu naroda Parlamenta FBiH (Predrag Kojović) – zbog velikih ciljeva splasnula je euforija i stranka u periodu koji će nastupiti našla u prilično teškoj situaciji, kako u organizacionom, tako i u infrastrukturnom smislu.

Široka lokalna infrastruktura, koja je u početku pravljena s jedinim ciljem da Naša stranka bude prisutna širom zemlje, poslije izbora 2010. pokazala se krhkom. Odlaskom starog rukovodstva (predsjednika Bojana Bajića i generalnog sekretara Fadila Šere) i izborom novog rukovodstva, na čijem su čelu od aprila 2011. predsjednik Naše stranke Dennis Gratz i generalna sekretarica Rada Sukara, Naša stranka je krenula na put redefinisanja strateških ciljeva i sredstava u svrhu formiranja stabilne strukture općinskih odbora.

Uzevši u obzir da osim početne euforije nije bilo nikakvih drugih razloga, ni finansijskih ni kadrovskih, da Naša stranka ima općinske odbore u desetinama općina, u kojima nije bilo vidljivih rezultata – novo rukovodstvo je uzelo za prvi cilj na ojačavanje odbora koji su imali rezultate. Riječ je o sarajevskim odborima (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža, Vogošća), te odborima u Gračanici, Varešu, Zenici, Tuzli i Doboj-Istoku.

Prihvativši rizik da se navedena strategija prozove sarajevskim centralizmom – kao što je i bio čest slučaj – Naša stranka se uspješno izborila s navedenim opasnostima i taj strateški korak se završio sa dobrim rezultatima na lokalnim izborima 2012.  i najboljim rezultatom u historiji Naše stranke na općim izborima 2014.

Od kantonalne do federalne stranke (2012-2014.)

Nakon izbora 2012. Naša stranka je sačuvala na lokalnom nivou rezultat koji je stekla na izborima 2008. Značajno je iz tog izbornog ciklusa izdvojiti kandidaturu Sabine Ćudić za načelnicu općine Novo Sarajevo, te dolazak Albina Zuhrića na mjesto generalnog sekretara.

Počev od navedene kandidature stranački angažman i izborni rejting Sabine Ćudić doživjeli su enorman rast, te je ona do kraja 2014. godine postala potpredsjednicom Naše stranke i zastupnicom u Skupštini Kantona Sarajevo. S druge strane, Zuhrićev mandat na mjestu generalnog sekretara protekao je u znaku finansijske i organizacione konsolidacije stranke o čemu govori činjenica da su, nakon teške situacije poslije izbora 2010. i promjene rukovodstva, računi Naše stranke u periodu od 2012. u toj mjeri osnaženi da opstojnost stranke više nije upitna.

Na općim izborima 2014. godine lista Naše stranke za Kanton Sarajevo, predvođena Predragom Kojovićem, dobila je duplo više glasova u poređenju sa 2010. te je u Skupštinu Kantona Sarajevo, pored navedenih – Kojovića i Sabine Ćudić, ušao i Edin Forto. Po broju duplo većem broju glasova bilo je opravdano da se, među predstavnicima građana u Skupštini Kantona Sarajevo, pojave 4 poslanika Naše stranke, ali zbog odredaba izbornog sistema ta je logika narušena.

Možda i najznačajnija dimenzija rezultata Naše stranke na izborima 2014. predstavljao je ulazak Dennisa Gratza u Predstavnički dom Parlamenta FBiH, jednako kao i ulazak Predraga Kojovića i Edina Forte u Dom naroda Parlamenta FBiH. Ta tri osvojena mandata u Parlamentu Federacije označio je početak jedne nove faze u djelovanju Naše stranke, jer je Naša stranka prestala biti samo značajan politički faktor na nivou Kantona Sarajevo, već je počela to biti i na nivou Federacije BiH, što je već pokazao dosadašnji angažman naših zastupnika u Parlamentu FBiH.

Ka državnom nivou (2014-2018.)

Ostvarivši cilj na općim izborima 2014. godine da postane ozbiljnim političkim faktorom na nivou Federacije BiH, Naša stranka je zacrtala sebi kao osnovni cilj ponovno širenje lokalnih organizacija širom Bosne i Hercegovine, na čemu se od objave rezultata općih izbora već aktivno radi.  Cilj je obnoviti rad odbora u općinama u kojima su već postojali općinski odbori Naše stranke, jednako kao i u onim općinama gdje ćemo po prvi put imati odbore.

Navedena strategija razvoja Naše stranke, preko jačanja lokalnih organizacija, razlikuje se od prvog širenja iz 2008. po tome što je centrala ovaj put mnogo snažnija i što će osim moralne moći dati i snažnu infrastrukturnu podršku novim kadrovima u tim lokalnim orgnizacijama.  Jačanje lokalnih organizacija ima za svrhu povećanje rezultata na predstojećim lokalnim izborima 2016. na kojima osim povećanja vijećničkih mandata, u poređenju sa 2012, Naša stranka očekuje da njeni kandidati osvoje i niz načelničkih mjesta.

Drugi cilj koji stoji iza strategije razvoje, preko jačanja u lokalne organizacije, jeste vezan za izbore 2018. kada Naša stranka očekuje da će nastaviti rast razvoja i da će ući u Parlamentarnu skupštinu BiH, te tako postati strankom od ozbiljnog političkog značaja, pored kantonalnog i federalnog, i na državnom nivou.