Nermina Vehabović-Rudež, magistrica nauka, psiholog i psihoterapeut, jedna je od kandidatkinja Naše stranke za Općinsko vijeće Visoko. Nermina vam donosi analizu stanja mladih te predlaže konkretne mjere poboljšanja njihovog statusa. Pročitajte Više u ovim redovima:

“Jedno od pitanja koje se pojavljuje u ovoj predizbornoj kampanji je pitanje mladih. Uglavnom se govori o problemima zapošljavanje mladih. Međutim, pitanje mladih u našem gradu , kao i u većini gradova naše države, puno je obimnije i složenije.

Za početak pitaću sve nas odrasle- jeste li primijetili da mladi uglavnom nisu zainteresirani za ono sto im se nudi, jeste li primijetili da je sve češće prisutna  agresivnost kod mladih , a u zadnje vrijeme čak i nasilje  prema roditeljima, jeste li svjedoci kriminala i razbojništva na ulicama,jeste li čuli ili sumnjate da neko od vama bliskih mladih ljudi konzumira opojna sredstva , jeste li čuli da mladi prodaju roditeljsku imovinu da bi vratili dugove koji su nastali zbog ovisnosti o opijatima i kocki, jeste li čuli da sve češće  ljubavnim  vezama momak fizički zlostavlja djevojku ili u mladim brakovima već postoji nasilje, znate li da je sve više mladih sa različitim psihičkim smetnjama…Vjerujem da ste čuli , i možda ste se i pitali zašto se sve to dešava. Želim reći da su se ovakva ponašanja mladih dešavaju svugdje,  ali učestalost  pojavljivanja u našoj sredini je zabrinjavajuća.

Ima nekoliko razloga koji to objašnjavaju. Prvi i najvažniji je porodica koja  je sve manje sigurno utočište za djecu i mlade. Nezaposleni roditelji, slaba imovinska situacija, nerijetko prisutno nasilje u porodici, nesretnost roditelja zbog načina na koji žive,   sve su to razlozi sto su djeca zbunjena,  ne znaju kako da se nose s tim poteškoćama  i odrastaju u uvjerenju da su napušteni, da nemaju podršku, sve češće odrastaju bez čvrste baze koja se dobija u roditeljskom domu. Mnogo mladih,  gledajući život djece bogatijih  roditelja usmjeravaju svoje   nezadovoljstvo i bijes prema roditeljima i životu uopšte i  formiraju nerealna očekivanja od života .Upravo ta nerealna a očekivanja okidač su za “nesretnost” mladih ljudi i gubitak motivacije .Za ovo direktnu odgovornost trebaju preuzeti  roditelji kao i društvo. Roditelji imaju dužnost  kao i škola da pomažu izgradnju samopoštovanja kod djece i mladih, a ukoliko nema adekvatne podrške i adekvatnog modela na koji će se ugledati mladi, samompoštovanje se ne izgradjuje na dobar način.

Drugi razlog je socijalna sredina ili okruženje u kojem žive. Nedostatak  mjesta koja nude kvalitetne sadržaje za mlade, takodjer je jedan od razloga gore navedenih problema.  Klubovi,,centra za mlade,gdje se može dobiti psihološka podrška i različite edukacije kako bi ojačale lične kompetencije i obrazovali se za traženje posla,  sportski tereni, jer uglavnom nailaze na zatvorena vrata za sva pitanja koja bi željeli i trebali postaviti. Nemogućnost da se isprobaju na različitim poljima dovodi ih u situaciju da misle da je “sve izgubilo smisao” ili “treba bježati odavde” jer nemaju  podršku.

Dakle, prije nego se u prvi plan  stavi zaposlenje, moramo se pitati šta smo napravili da ojačamo porodicu i da zajednica bude tako organizovana da daje podršku svim mladim ljudima za kvalitetan rast i razvoj.

U nastavku teksta su navedena moguća rješenja. Da bi se jačala porodica preduslov je da su partneri mentalno zdravi i zreli  za ulazak u brak, zbog toga na  nivou  općine treba da fiunkcioniše predbračno i bračno savjetovalište. U Visokom , u okviru Centra za socijalni rad  je odavno pokrenuta ideja , ali savjetovalište nikad nije započelo sa radom.

Da bi mladi razvijali  svoje potencijale prvo bi bilo potrebno ponovno aktivirati kvalitetnu profesionalnu orijentaciju koju radi pedagoško-psihološka služba u osnovnoj školi i na taj način usmjeravati ih prema zanimanjima  za koja imaju sklonost Takodjer, u postojećim srednjim školama trebalo bi se vodi računa o potrebama zajednice i na taj način formirati obrazovne smjerove. Nadalje, bilo bi potrebno da je da postoje kursevi za razne  edukacije i do edukacije, kao i raznovrsni  sportski, zabavni i kulturni sadržaji.Ovo bi se moglo realizovati kroz Centar za mlade u kojem bi bili zabvavni sadrzaji kao sto su: bilijar, sala za stoni tenis, kuglana, šah sala itd. Sala za učenje stranih jezika i informatiku, psihološko  i ginekološko savjetovalište za mlade. U ovom Centru mogu biti i smještene NVO koji okupljaju mlade.

I na kraju, a ne manje bitno trebalo bi  na nivou općine napraviti bazu podataka  novorodjene djece kako bi patronažna služba (koju bi trebalo ponovno pokrenuti u domu zdravlja) mogla obilaziti porodilje i educirati roditelje o zdravlju i njezi novorodjencadi:.Kroz posjete patronažne službe uočavaju se eventualne nepravilnosti u razvoju djeteta , te je liječenje puno efikasnije ukoliko se na vrijeme problem prepozna. Dešava se da roditelji do upisa djeteta u školu ne dolaze kod ljekara i tada je vrlo često već kasno da bi se određeni fizički problemi uspješno sanirali.

Dakle, nije zaposlenje jedini razlog da bi mladi čovjek bio zadovoljan i sretan. Mladi ljudi trebaju imati  dobro fizičko zdravlje, obazovanje,  zabavu i izazove i uspješne ljubavne veze.Ukoliko im porodica, socijalna sredina nedaju podršku za ovo možemo se nadati jos  učestalijim i složenijim problemima. Kao zaključak , mladim ljudima fali samopoštovanja i samopouzdanja, a bez toga je teško usuditi se tražeti  ili pokrenuti vlastiti posao ili se odlučiti za  prekvalifikaciju.

Nema izgovora, odrasli su odgovorni za ovo sta se dešava  sa našim mladim ljudima. A mladi su odgovorni da traže od nas podršku  i da krenu u promjene. Mi kao odrasli kroz stručna znanja i logističku podršku možemo pomoći da mladi ljudi uzmu stvari u svoje ruke i da počnu vjerovati u sebe sebi.”