Potpredsjednica Naše stranke dr. Nasiha Pozder oglasila se povodom najave iz Zavoda za planiranje i razvoj Kantona Sarajevo po pitanju gradnje na zaštićenom lokalitetu arhološkog nalazišta u Butmiru.

„Prije nekoliko dana direktor Zavoda za planiranje i razvoj KS, na pitanje da li će se graditi u Butmiru, kaže da su naručili izradu Studije kako bi se utvrdile gradnice arheološkog nalazišta, ali da očekuje da će se uskoro moći krenuti sa gradnjom. Dakle, naručuje se studija da bi se vidjelo može li se uopće graditi, a bez obzira na rezultate studije najavljuje se gradnja, što je vrhunac cinizma i obesmišljavanja propisa, nauke i istraživanja“, kazala je Pozder.

Potpredsjednica Naše stranke kazala je da su „ovakve procedure, kakve aminuje vladajuća struktura u Kantonu Sarajevo, recept za provođenje urbicida i kulturocida“.

„Mogućnost da ilidžanske vlasti, na čelu sa načelnikom Senaidom Memićem (SDA) i kantonalna vlada, otvore prostor investitorima, da grade na lokalitetu nalazišta iz bronzanog doba značio bi vrhunac njihove barbarske urbanističke politike. Nalazište, koje je neprocjenjivo za naučna istraživanja, arheološka i antropološka, bilo bi ovim planom zabetonirano. Jedno je sigurno – iskustvo pokazuje da države koje ne brinu za svoje prirodno i kulturno naslijeđe nemaju perspektivu, a trenutna vlast ima jasan cilj – zabetonirati sve što stigne. Odgovornost cjelokupne društvene zajednice jeste da spriječimo ovaj barbarski pohod SDA-ovih vlasti“, kazala je Pozder.

Pozder je ovom „prilikom podsjetila i na projekte kao što su HE Vranduk, koji je započet na području nacionalnog spomenika; zatim – Buroj Ozone, mini hidroelektrana Buna i Bunica, koji su propali ili su obustavljeni upravo zbog loših procjena općinskih i federalnih vlasti, te – na sreću – nesolventnih investitora. Umjesto suludih i besvrhovitih pohoda vlasti s bagerom, koji se ne mogu nazvati investicijama – potrebne su nam stvarne investicije, koje uvažavaju kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe, što je spojivo i nužno sa razvojem, kako pokazuju primjeri gradova u razvijenim zemljama gdje se zelene površine i kulturno-historijske znamenitosti poštuju kao najveće dragocjenosti i predstavljaju turističke atrakcije i nezamjenjiv dio identiteta gradova”, zaključila je.

PODIJELI