Skoriji medijski napisi o arheloškom nalazištu u Butmiru s pravom su uznemirili bosanskohercegovačku javnost.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 13. aprila organizovala je u zgradi Općine Ilidža prezentaciju o izmjenama i dopunama Odluke o proglašenju arheološkog područja prahistorijskog naselja u Butmiru nacionalnim spomenikom BiH. Izmjenama je predviđeno smanjenje zaštićenog područja sa 65.000 na 8.000 kvadratnih metara. Općina planira nezaštićeno područje prodati stranim investitorima za gradnju naselja. Cijeli postupak izrade izmjena i dopuna pokrenut je na inicijativu Općine što Komisija nije smjela uvažiti.

“Opština Ilidža nije Arheološki zavod na državnom nivou. Oni u sistematizaciji radnih mjesta nemaju čak ni arheologa i ne postoji osnov za traženje isključenja određenih parcela prema vlastitom nahođenju a pogotovo ne postoji osnov da Komisija, koja je iznad Opštine, udovoljava zahtjevima opštinskog načelnika”, kaže Nasiha Pozder, potpredsjednica Naše stranke, dodavši da ovo naslijeđe nije samo ilidžansko nego bosanskohercegovačko.

Osim toga, u pitanju je i ustavnost same Komisije koja radi s tri člana, umjesto s pet.

No, kad su već istraživanja pokrenuta, morala su biti provedena po kriterijima struke, što nije slučaj: “Arheološka iskopavanja u Butmiru nisu vršena do tzv. zdravice (arheološke sterilne zone), nego samo u površinskim zonama. Arheološka iskopavanja nisu izvršena sistematski, nego kroz ‘par’ sondi. Uzimajući ovo u obzir, arheološki lokalitet je neistražen, a svi stavovi o tome da li na tom području ‘nečega’ ima ili ne su proizvoljni i ne mogu se uzeti za naučno opravdane jer nisu zasnovani na međunarodno priznatim mjerama i metodama tretmana arheološkog lokaliteta. Također, Komisija svoju Odluku, kad govori o značaju dobra, nastoji opravdati stavom da su arheološki artefakti na spornom području naplavljeni i da mjesto na kojem su pronađeni nije njihova originalna lokacija, međutim, ni taj stav nije zasnovan na naučnim mjerama i metodama ispitivanja arheološkog lokaliteta i ne može se uzeti kao mjerodavan”, kaže Pozder.

Zbog svega navedenog, stav Naše stranke je da je smanjivanje obuhvata arheološkog lokaliteta kroz proizvoljne i naučno neutemeljene stavove direktni atak na bosanskohercogovačko kulturno-istorijsko naslijeđe i apsolutno nedopustivo uzimajući u obzir da je lokalitet neistražen. Jedan ozbiljan istraživački poduhvat traži vrijeme i novac, a takvo nešto se ne može desiti preko noći. Dok svaki pedalj arheološkog lokaliteta ne bude ispitan, nemoralno je i protivzakonito izdati saglasnost za gradnju kojoj u konačnici slijedi građevinska dozvola.

Naša stranka je za progres i razvoj, ali ne tako što ćemo buldožerima preći preko kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. Startne pozicije za njegov razvoj su nam svakako u dubokom minusu zato što smo u ratnom periodu ostali bez preko 50% naslijeđa. Poslije rata ne želimo izgubiti i te ostatke ostataka.