U posljednje vrijeme se sve intenzivnije govori o BiH kao o kandidatu za članstvo u EU. Iz Vijeće ministara i Predsjedništva BiH gotovo svakodnevno najavljuju da nas u skorijem periodu očekuje aplikacija za pristup EU.

U vezi s tim postavlja se pitanje spremnosti vlasti BiH za taj proces. Prvenstveno je tu riječ o mogućnostima da se iskoriste finansijska sredstva iz predpristupnih fondova. Radi se o sredstvima koja EU stavlja na raspolaganje kandidatu s ciljem unapređenja u različitim oblastima.

U prošlosti su ta sredstva dodjeljivana kroz različite programe, a sad su svi oni objedinjeni u IPA (Instrument for Pre-accession Assistance) program. Sredstva iz IPA fondova su predviđena za unapređenja u gotovo svim oblastima: od jačanja institucija, preko saobraćajne i komunalne infrastrukture, do podrške ruralnom razvoju i poljoprivredi.

Ne može se znati tačan iznos koji će BiH imati na raspolaganju, ali sigurno je da se radi o stotinama miliona eura nepovratnih sredstava. Primjera radi, Hrvatska je imala na raspolaganju 1,45 milijardi eura, pa se može pretpostaviti i da će BiH imati iznos koji nije manji od milijarde.

Problem – koji to ne bi trebao biti – za bh. vlasti jeste što se EU u dodjeli tih sredstava vodi veoma strogim kriterijima. Tu se postavlja pitanje koliko su svi nivoi naših vlasti spremni da udovolje tim kriterijima. Ako znamo da je Hrvatska iskoristila svega 45-50% raspoloživih sredstava, a Slovenija oko 75%, pitanje je koliko će BiH biti u stanju da osigura novca kroz projekte. Prvenstveno, tu se misli na lokalne zajednice (općine i gradove) koji bi već sad morali imati spremne strategije i projekte. EU sigurno neće tolerisati nepoštivanje kriterija.

Ako u tom kontekstu, posmatramo Grad Bihać kao budućeg aplikanta, ne možemo a da ne osjetimo zabrinutost. Postojeća Strategija razvoja za period 2014-2023. napravljena je samo forme radi i sigurno neće biti dovoljna EU da dodijeli prijeko potrebne novce Bihaću. O sektorskim strategijama, koje Grad Bihać trenutno i nema, da i ne govorimo.

S obzirom da bez tih strateških dokumenata, Bihać neće moći dobiti projekte, potrebno je čim prije formirati tim educiranih i sposobnih (a ne stranački podobnih) ljudi koji bi mogli napisati kvalitetne prijedloge. Ukoliko ljudi koji vode Bihać imaju volje da riješe neke od velikih problema, pomoću EU sredstava, hitno moraju krenuti u reviziju Strategije razvoja i njeno oživljavanje. Također moraju pripremiti i usvojiti sektorske strategije, odrediti prioritetne programe i projekte, te oformiti/obučiti tim ljudi koji će nositi pripremu aplikacija.

Vremena više nema za gubljenje; utrka počinje, a uskoro će se saznati koliko je ko stvarno sposoban, odnosno nesposoban, jer produžene nastave i popravnog ispita neće biti.