Predsjednik Naše stranke Predrag Kojović učestvovao je na skupu lidera građanskih i lijevih stranka u Mostaru.

„Principijelnost je elementarni preduslov građanskog koncepta politike i zahtjeva za promjenu dejtonskog Ustava i izbornog sistema. Država BiH mora biti zajednica ravnopravnih građana, koji ne osjećaju strah od etničkog preglasavanja i šikaniranja. To je naša ideja vodilja. Pitanje izbornog sistema nije i ne smije biti rezultat partijskih i etničkih kalkulacija, već stvar koja se tiče idućih decenija i novih generacija, zbog čega su principi jedini pravi putokaz da bi se došlo do rješenja koje je dobro za demokratiju i samim time dobro za BiH. Svi naši prijedlozi ustavnih rješenja, kao i prijedlozi za izborne i druge zakone sadrže u sebi mehanizme kojima je cilj reintegracija države i jačanje položaja građanina u odnosu na državu“, kaže predsjednik Naše stranke.

Kojović dodaje da je Naša stranka ponudila platformu „Naš Mostar“, koja zagorava jedinstvo grada kao jedne izborne jedinice sa 35 vijećnika/ca i direktnim izborom i gradonačelnika/ce i dogradonačelnika/ce.

„Mi predlažemo da se budžet Mostara usvaja sa dvije trećine skupštinskih glasova a da odluke koje donosi izvršni organ zahtijeva i saglasnost zamjenika. Iako sa malim korekcijama specifičnim za Mostar, u konačnici je riječ o proevropskom modelu, koji promovira građanina i njegova neotuđiva građanska prava. Zapravo on je baziran na u praksi dokazano dobrim sistemom liberalne, predstavničke demokratije.“, kazao je Kojović.

Predsjednik Naše stranke osvrnuo se i na stavove zastupnika u Saboru Hrvatske i predsjednika Glavnog vijeća HNS-a Bože Ljubića o preustroju Federacije.

„Ja razumijem frustracije HDZ-a, ali ne razumijem njihov prijedlog rješenja. Ako je BiH opredijeljena za ubrzan pristup EU, onda ustavne i druge zakonske promjene trebaju ići u tom pravcu, a ne u pravcu cementiranja dejtonskih principa koji su inkompatibilni sa EU vrijednostima i praksom. Krucijalna je stvar za našu zemlju da se građani BiH, Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Ostali osjećaju ne samo bezbjedno i ravnopravno nego da osjećaju BiH kao svoju domovinu”, dodaje Kojović.

“Brine me to što u svakodnevnom političkom javnom komuniciranju HDZ naša politička neslaganja predstavlja kao napad na bosanske Hrvate, i to je nešto o čemu svi mi moramo početi voditi više računa. Ali graditi politički mit o tome da Evropska unija traži produbljivanje dejtonskih principa u Bosni i Hercegovini, podjelom Federacije na hrvatski i bošnjački dio, sasvim sigurno ne doprinosi popravljanu ni političkih a ni međuetničkih odnosa. Suština u približavanju principima EU nije formalistička primjena građanskog koncepta iza kojeg bi stajao dejtonski duh, već potpuna primjena tog evropskog i civilizacijskog dostignuća, tako da svi građani BiH ne samo budu ustavno ravnopravni, nego isto tako da u imaju subjektivni osjećaj ravnopravnosti u svojoj zemlji. Zbog toga je potrebno možda krenuti iz početka, restartovati dijalog i pristupiti slušanju primjedbi sa dubljim razumijevanjem i dozom poštovanja, pa i sviješću da ova zemlja podjednako pripada svima, a  ne samo konstitutivnim narodima,  i ne podizati tenzije pokušavajući politički ostvariti koncepte koji su nas razjedinili i u ne tako davnoj prošlosti unesrećili “, kazao je Kojović.

Kojović kaže kako “ustavno uređenje ne treba posmatrati kroz prizmu gorkih iskustava sa vlašću SDA i HDZ-a, jer je riječ o organizacijama koje bi zloupotrijebile svaki princip i koje su dosada mnogo puta pokazali da su spremni na najgore načine manipulisati i ratnom traumom i stvarati situacije koje izazivaju duboku zabrinutost građana Federacije za ličnu i opštu sigurnost”.

 

„Samo uz oslobođenje od tereta nasljeđa političke prakse SDA i HDZ-a, možemo govoriti o dobrim namjerama i rješenjima od kojih bi korist imali svi u ovoj državi. Odgovornost svih nas, koji nudimo alternativu jeste da steknemo i opravdamo povjerenje svih ljudi, kojima je nametnuta zabrinutost i zastrašenost, i da im kao alternativu ponudimo mir, umjesto straha, nadu umjesto beznađa a to možemo samo ako to radimo dijalogom umjesto svađe“, zaključio je Kojović.