Naša stranka u Zenici je nedavno preselila u Lamelu. Odbor se širi, brojni ljudi sa različitih strana pristupaju NS-u, a aktivnosti iz dana u dan su sve veće, te zajednica prepoznaje napravljeni iskorak. Sa Josipom Dujmovićem, članom NS-a još od vremena njenog osnivanja, razgovaramo o njegovim motivima za nastavak vrijednog rada u zajednici i kandidovanja za lokalne izbore.

NS: Josipe, možda za početak da nam kažete nešto o sebi?

Josip Dujmović: Niz godina svoje karijere sam radio kao profesionalni novinar, a danas se bavim poduzetništvom te radom u kulturi. Realizirao sam nekoliko zapaženih projekata u zajednici, a tu izdvajam muzičku nagradu Davorin, te jedan od najnovijih projekata- DokuMfest, prvi festival muzičkog dokumentarnog filma u našoj zemlji. Autor sam dvije knjige, „Krici iz mračnog doma“ i biografiju grupe Indexi „U inat godinama“.

NS: Zbog čega ste odlučili da se kandidujete na izborima?

Josip Dujmović: Mnogi će vam reći standardne fraze o borbi za bolju zemlju, ali moja odluka da pokušavam učiniti nešto konkretno se vezuje za osnivanje Naše stranke, čije su se ideje, programi, metode i aktivnosti pokazale upravo kao ono što očekujem da treba činiti svaka politička stranka.

NS: Kada razmišljate o svom komšiluku, šta vam prvo padne na pamet da treba promijeniti, popraviti ili učiniti boljim?

Josip Dujmović: Moj komšiluk je cijeli moj grad. I mislim da je on vrlo lijepo i pametno složen kao urbanistička cjelina, ima netipično puno zelenila i drveća, samo što neki detalji još uvijek nisu u skladu s tim. Vjerujem da gotovo svi Zeničani s ponosom pokazuju svoj grad svakom gostu i putniku namjerniku, ali da često osjete sram zbog česte nehigijene javnih površina, pretjeranog broja pasa lutalica, nekih vrlo zapuštenih dijelova grada, tzv. kartonskih prodajnih štandova i slično, a sve to se može učiniti boljim jednostavnije nego što izgleda.

NS: Imate li konkretne inicijative koje bi dale doprinos boljem stanju?

Josip Dujmović: Hajde da se ograničim na dvije. Centar grada je pješačka zona, a vrlo često se koristi i kao prostor za prigodne sajamske, izložbene i slične smotre prodajnog karaktera. Nažalost, Zenica tada malo liči na moderan i urban grad, jer nema odgovarajuću servisnu službu koja izlagačima i prodavačima na raspolaganje stavlja isključivo tipske i funkcionalne štandove. Druga inicijativa se tiče neuređenosti objekta i pripadajućeg platoa gradskog groblja Crkvice. Sramotno je kako taj javni prostor, koji pripada gradu, izgleda jadno, zapušteno, neuređeno.

NS: Kakvo je stanje kulture i sporta danas u Vašoj općini. Šta uraditi da bi općina bolje ulagala sredstva u omladinske i amaterske aktivnosti u tim oblastima?

Josip Dujmović: Mi povremeno doživimo bljesak nekih talenata, pa od njih previše očekujemo, a grdno se razočaravamo ako ne pobjeđuju, zaboravljajući da uspjesi dolaze tek ako imamo puno mladih u sportu i tek nakon dugotrajnog rada sa talentima od malih nogu. To što su nam veliki uspjesi rijetki i gotovo incidentni dokaz je da nemamo razvijen sistem omladinskog i amaterskog sporta. Potpuno jednako je u kulturi. Zenica je nekada imala fascinantne rezultate u ovim oblastima, danas je, nažalost, ispod prosjeka. Šta uraditi, pogotovo kad objektivno nema dovoljno sredstava? Mislim da je to prvenstveno ukidanje principa ‘svima po malo, a nikome dovoljno’, dakle izrada ozbiljne strategije i u sportu i u kulturi, pa povećano ulaganje u sadržaje koji se najviše mogu razviti.

NS: Za koje pitanje smatrate da je važno da se nešto promijeni na višim razinama vlasti, šta biste zagovarali?

Josip Dujmović: Smatram da imamo previše čak i besmislenih nameta i za građane kao pojedince i za poduzetnike, a stalno se donose brojni novi propisi u tom smislu. Kao primjer ću navesti federalni propis o dezinfekciji javnih prostora, koji je skoro udesetostručio namete po tom osnovu, a nema nikakvog kvalitativnog pomaka ni finansijske koristi za zajednicu, pogotovo lokalnu. Nažalost, takvi besmisleni propisi obično se brzo donose, na osnovu ad hoc procjena, i kad se utvrdi njihova besmislenost – godine prolaze dok se ne povuku. Ako se nekome ovo čini sitnicom, samo ću naglasiti da se naš rekordan broj parafiskalnih državnih nameta odražava na poslovni napredak, na osjećaj bespomoćnosti i besperpektivnosti, posredno na sve brojniji odlazak mladih, dakle na ukupno ekonomsko stanje u zemlji. Još kada oni gotovo nimalo ne pospješuju razvoj lokalnih sredina, onda tema davanja većih nadležnosti općinama, dakle razvoj lokalne samouprave ima visok prioritet. Koristim ovu priliku da pozovem građane i građanke Zenice da izađu na izbore i podrže kandidate i kandidatkinje Naše stranke.