Na lokalitetu Trstionice firma EKVA Energy d.o.o. Vareš planira izgradnju mini hidrocentrale (mHe), tri kilomentra uzvodno od Kraljeve Sutjeske.  Na tom lokalitetu i šire krije se poseban i rijedak ekosistem koji je davno trebao da dobije adekvatnu zaštitu.

Područje Gornje Trstionice i Bukovice je jedno od rijetko očuvanih šumskih područja na teritoriji općine Kakanj i zauzima površinu od oko 30 ha, a osim toga u Master planu razvoja turizma Kaknja navedeno je i da je rijeka Trstionica ”kristalno čista rijeka bogata različitim vrstama riba”. Prema Direktivi o staništima[1] ovaj tip šume treba svrstati u najveći stepen zaštite i tretirati ga kao specijalne rezervate, te ukoliko se zaštiti, koristiti ga samo u naučne i edukativne svrhe (podaci iz općine Kakanj). Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu uradio je studiju “Valorizacija prirodnog prašumskog područja Gornja Trstionica – Bukovica” i dao prijedlog da se trajno zaštiti ovo prašumsko područje. Istraživanja su pokazala da na prostoru prašumskog područja obitava 84 % raritetnih i srednje raritetnih zajednica, dok 27 % zajednica sadržava veći broj endemičnih vrsta, a čak 60 % od prisutnih zajednica ima izuzetno važnu ulogu u funkciji opstanka pejzaža.

Što se tiče lokalnog stanovništva, korito rijeke će biti neminovno uništeno zbog nepostojanja putne infrastrukture, pa samim tim može doći do prestanka napajanja pitke vode, ali povećava se i rizik od poplava, čime bi se posebno ugrozio Franjevački samostan, koji bi trebao biti prioritet u zaštiti.

Iako je Bosna i Hercegovina bogata prirodnim resursima, posebno vodom, ne možemo to shvatiti kao nešto što se podrazumijeva i što je vječno. Od 1995. godine do danas izgrađeno je 65 mini hidrocentrala, a planirano je više od 300 na 244 rijeke. Gledajući cijeli region, planirana je izgradnja oko 3000 mHe, što je sistemsko uništavanje malih planinskih i netaknutih vodotokova.

Sistem u BiH je takav da, kada plaćamo struju, određeni mali iznos se izdvaja za obnovljive izvore energije. Taj novac država investitorima daje kao subvenciju za izgradnju mHe, a investitori državi plaćaju koncesionu naknadu. Prihod od koncesione naknade je nekoliko puta manji od subvencija koje se daju investitorima. Taj isti investitor nakon izgradnje postrojenja prodaje struju Elektroprivredi kao povlašteni proizvođač iz obnovljivih izvora energije, a nama je Elektroprivreda naplaćuje kroz redovne račune i naknadu za korištenje obnovljivih izvora energije. Dakle, isplativo za investitora, pa stoga ne iznenađuje što je na nekim rijekama planirano nekoliko mini hidrocentrala. Ono što je servirano i obećano građanima je otvaranje radnih mjesta uz mali utjecaj na okoliš, a istina je sasvim drugačija. Nakon izgradnje mini hidrocentrala, radna mjesta se ne stvaraju za više ljudi, jer jedan čovjek može da vodi i do tri takve centrale.

A šta se dešava sa ekosistemom, posebno ako ima tendenciju da se zaštiti? Za početak, svaka rijeka ima svoj biološki minimum, a to je protok koji osigurava opstanak i razvoj različitih populacija u rijeci. Ukoliko se on naruši, posljedice su katastrofalne. Svaka centrala mora omogućiti riblju stazu, ali ne uzima u obzir činjenicu da ribe nisu roboti niti mašine pa da se kreću onako kako vi zamislite. Najčešće se dešava da tokom ljetnog sušnog perioda, sva preostala voda biva usmjerena u cjevovod elektrane. Osim toga, ribe nisu jedini stanovnici ekosistema koji su ugroženi ovakvim postrojenjima. Direktno se ugrožavaju i šumski ekosistemi, kao i njihov životinjski svijet. Svaki ekosistem treba sve svoje elemente da pravilno ili ikako funkcioniše, jer svako njegovo neprirodno mijenjanje je stres za sva živa bića.

Svjesni razvojnih potreba naše zajednice, ipak ne smijemo zaboraviti da smo se donedavno hvalili činjenicom da je naš Kakanj „Grad na četiri rijeke“. Smatramo da nakon industrijalizacije doline rijeke Bosne; katastrofalne i pretjerane eksploatacije u dolini Ribnice; nedavnog uništenja gornjeg toka rijeke Zgošće (nestručno izvedenim proširenjem dionice puta prema Ponijerima), ne smijemo dozvoliti da nam oduzmu i Trstionicu, jedinu preostalu nezagađenu rijeku na području općine Kakanj.

Općinski odbor Naše stranke Kakanj zahtijeva da javna rasprava koju će Općina organizovati bude blagovremeno i što transparentnije najavljena. S obzirom na to da se tema spašavanja jedine preostale čiste rijeke u BiH ne tiče samo mještana Kraljeve Sutjeske nego svih građana i građanki općine Kakanj, očekujemo da će javna rasprava biti zakazana u periodu dana koji odgovara svima (popodnevnim satima).

U akciju spašavanja rijeke Trstionice je potrebno uključiti sve relevantne subjekte i stručnjake o ovoj temi. Zahtijevamo od Općine Kakanj da ne dozvoli katastrofalno uništavanje rijeke Trstionice, prašumskih područja i Kraljeve Sutjeske i da što prije pokrene proceduru za institucionalnu trajnu zaštitu područja Gornja Trstionica-Bukovica.

[1] Habitat Directive, 92/43/EEC- Annex I

PODIJELI