TUZLA, BOSNIA-NOV, 2013: Edin Osmanbegovic, 48, is a teacher in business computing and digital economy since 2005 at the faculty of economics University of Tuzla. The 3 July 1992, he stepped on a landmine on Majevica Mountain near Tuzla. He suffered a double high amputation of both legs. He is also President of the Rotary Club in Tuzla. In 2006, he got married with his wife, an Italian teacher at the faculty. He says "Any effort you make will be rewarded. Anything you learn in life will be enriching. Never give up." (Picture by Veronique de Viguerie/Reportage by Getty Images.)

Prof. dr. Edin Osmanbegović je vanredni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Voditelj je naučne oblasti Digitalna ekonomija. Kao branitelj, dobrovoljac u odbrani Bosne i Hercegovine, teško je ranjen, što je za posljedicu imalo amputacije obje noge, te ima status stopostotnog ratnog vojnog invalida prve kategorije. Posljednjih deset godina oženjen je i otac četverogodišnjeg sina. Kaže da se pridružio Našoj stranci, između ostalog, što je jedna od rijetkih koja ima senzibilitet prema ranjivim kategorijama stanovništva.  

P: Kako ste uspjeli, poslije tako teškog ranjavanja, doći ovdje gdje ste sada?

O: Pa, nije bilo ni najmanje lako, ali uvijek sam imao vjeru u svoje sposobnosti i imao sam veliki motiv da živim od svoga rada. Morao sam učiti hodati sa protezama, sjediti, držati kašiku ili viljušku i slično. Ukratko, morao sam učiti život živjeti iz početka. Motiv sam imao i, eto, uspio sam.

P: Otkuda dolazi Vaš stranački angažman u „Našoj stranci“?

O: Ovo je moj prvi stranački angažman uopće. Iako sam već dugo prisutan u javnom životu Tuzle i Tuzlanskoga kantona, nikada do sada nisam bio član niti jedne političke partije. Prije nekoliko mjeseci, moj dugogodišnji prijatelj, Selim Bešlagić, me je pozvao u Našu stranku i tu dileme više nije bilo. Našu stranku sam izabrao zbog njene liberalne otvorenosti, okrenutosti tržištu i ekonomskom razvoju, te zbog jake socijalne komponente, brige o slabima i ugroženima, tj. o onima koji su u potrebi. S obzirom da sam i ja osoba sa posebnim potrebama, imam jako razvijen senzibilitet prema ranjivim kategorijama društva, a to je jedan od stubova rada Naše stranke.

P: Već ste naveli neke od važnih pravaca djelovanja. Koje su, po vama, ključne oblasti rada „Naše stranke“?

O: Mislim da to, prije svega treba biti ekonomski razvoj, zatim pristup Evropskoj uniji i kao najbitnija oblast djelovanja, obrazovanje Uz navedeno, skoro ništa manje bitne oblasti djelovanja su i  pravosuđe, zdravstvo te zaštita okoline.

P: Možete li nam malo približiti najvažnije teme koje ste naveli?

O: Pa gledajte, mi smo sada 23 godine poslije rata, a o tom ratu se još uvijek priča kao da je bio jučer, te predstavlja  jednan od glavnih uzroka kontinuiranih podjela u našem društvu.  Mi smo taoci interesno-političkih elita koje su društveni razvoj podredile svojim ličnim interesima. Ekonomski razvoj treba, prije svega, biti zasnovan na snažnom investiranju u putnu infrastrukturu, jer za 23 godine je u BiH sramotno malo napravljeno  kilometara autoputa. Tu prije svega mislim na snažno ubrzanje radova na koridoru Vc, te što brži početak gradnje brze ceste Sarajevo – Beograd, preko Tuzle i Bijeljine. Kada je Tuzlanski kanton u pitanju, treba što hitnije pokrenuti projekat brze ceste Tuzla – Brčko – Orašje, koja bi preko luke Brčko povezala Federacju BiH sa riječnim teretnim sobraćajem na Savi i Dunavu. Na ovaj način bismo se organski povezali na infrastrukturu drumskog i riječnog saobraćaja u regiji i EU, a istovremeno bi se stekle pretpostavke da aerodrom u Tuzli postane regionalni cargo centar avio saobraćaja. Sljedeća stepenica ekonomskog razvoja trebala bi biti stvaranje pozitivnog poslovnog okruženja za investiranje, kako bi se pokrenulo korištenje štedenje građana u BiH, koje je na nivou od oko 8 milijardi KM. Istovremeno, bi to bio dobar okidač za privlačenje stranih investicija u BiH. Kao rezultat ovih aktivnosti imali bismo snažan porast otvaranja novih radnih mjesta, a time i ostanka ljudi u BiH, prije svega mladih ljudi na koje, prvenstveno, moramo misliti.

P: A kakva su Vaša razmišljanja u pogledu pristupa EU?

O: Očigledno  je da je Zapadni Balkan ostao enklava van EU. Također, zbog nedovoljno razvijene regionalne saradnja ne može se obezbjedila željeni ekonomski rast i poboljšati standard življenja u BiH i regionu. Slobodan pristup EU tržištu od preko 500 miliona ljudi je nešto što treba biti prioritet naše vanske politike. Sa ekonomskog aspekta to je nemjerljiv faktor ekonomskog razvoja, a istovremeno pristup EU omogućava ravnopravno korištenje razvojnih fondova. Dodatno, pristup EU nam omogućava da budemo pod sigurnosnim kišobranom Evropske unije i time Balkan izvedemo iz zone kriznog područja kojem potencijalni ratovi gotovo kontinuirano prijete. Dakle, najkraće rečeno, pristup EU za BiH znači snažan ekonomski razvoj i sigurnost.

P: Obrazovanje ste naveli kao značajnu oblast Vašega rada?

O: Pa, ja sam profesor na Tuzlanskom univerzitetu i naravno da je  obrazovanje važan segment mog političkog djelovanja. Jedna od bitnih karakteristika današnjeg obrazovanja, u percepciji, ali i u stvarnosti, jeste hiperprodukcija kadrova. Za to gotovo svi isključivo krive  obrazovni sistem, a po mom mišljenju, najveći krivci za to su vlasti. Vlasti nisu odgovorile zadataku ekonomskog razvoja, gdje bi potrebe tržišta uticale na obrazovnu politiku. Istovremeno, su se vlasti dugo godina sakrivale iza povećane upisne kvote u srednjim školama i na univerzitetima kako bi smanjile pritisak na zavode za zapošljavanje i vještački prikrile nezaposlenost. Dakle, imali smo dugo godina dva paralelna procesa, veliki broj upisanih studenata na univerzitete i premali ekonomski rast. Takav balon je morao pući. I to se, naravno, dogodilo prije nekoliko godina. Sad za posljedicu imamo veliku nezaposlenost, hiperprodukciju kadrova i masovno iseljavanje iz BiH. Uz navedeno, vlasti kontinuirano daju dozvole za otvaranje  novih univerziteta i visokih škola, uz enormno povećanje odobrene kvote upisa novih studenata. Dakle, tonemo sve dublje i dublje. Izlazak iz problema treba biti zasnovan na reformi obrazovanja, prije svega visokog obrazovanja, i ekonomskom rastu koji mora biti praćen otvaranjem ka EU, a to znači treba modernizirati akademske obrazovne programe u skladu sa EU obrazovnim programima. Također, potrebno je izmjeniti način finansiranja javnih univerziteta, koje bi bilo zasnovano na stvarnim potrebama društva, a ne samo na potrebama tržišta, te otvoriti javne univerzitete za finansiranje po modelu javno-privatnog partnerstva.

P: Za kraj, koji je modalitet ostvarenja svega što ste naveli?

O: Potrebno je uspostaviti efikasan sistem vlasti. Sve tri poluge vlasti moraju raditi poštujući osnovne principe korektnog rada i djelovanja, a to su: stručnost, kompetentnost, odgovornost, jednakost, solidarnost i tolerancija. Također, potrebno je dosljedno poštovati instituciju javnog konkursa, ali baš javnog, kao osnovu za angažman i djelovanje u javnom sektoru.

Naša stranka Tuzla, tim1 Media/PR/Creativa

PODIJELI