Općina Goražde uskoro bi trebala dobiti status i sve prinadležnosti kao budući Grad Goražde, umjesto sadašnjih općinskih nadležnosti. Naime Vlada FBIH na 56. redovnoj sjednici od 03.06.2016. razmatrala je, dala podršku i uputila u daljnju proceduru nacrt Zakona o Gradu Goražde. Ovo bi bio 13. službeni grad u Bosni i Hercegovini. Prije njega, ovaj status stekli su: Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Istočno Sarajevo, Bijeljina, Doboj, Prijedor, Trebinje, Bihać, Tuzla, Zenica i Široki Brijeg. O ovome razgovaramo sa Ervinom Derviševićem, članom Općinskog odbora Naše stranke Goražde, koji je po zanimanju prostorni planer. On nam daje osvrt na pitanje statusa Grada Goražda. Šta se mijenja, te koja je historija ovog pitanja?

sadfNS: Kakva je pozicija lokalne samouprave u BiH?

Dervišević: U skladu sa Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi koju je RBIH ratificirala još u novembru 1994 godine, kao i koncept lokalne samouprave koji je potpisala 12.07.2002. godine. (dejtonska BIH). Od tada, pa do danas samo organiziranje i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u BIH nailazi na poteškoće i čak na brojna nerazumjevanja, prije svega od onih koji se nešto pitaju, a posebno na lokalnom nivou.

Ovakvo stanje lokalne samouprave direktno je poslijedica neusklađenosti zakona u BIH sa standardima Europske povelje o lokalnoj samoupravi, kao i veoma izraženih trendova centralizacije vlasti umjesto decentralizacije, što opet negativno utiče na sposobnosti i mogućnosti lokalne samouprave da adekvatno i promtno zadovolje potrebe lokalnog stanovništva. Centralizacija je još uvijek izražena i u jedinicama lokalne samouprave (tj. naslijeđena je iz komunističkog perioda) u općinama i gradovima, a mjesna samouprava je tu reda radi, sa vrlo malim prinadležnostima delegiranim od strane općinskih ili gradskih vlasti.

 NSGorazdeNS: Često se kao važno pitanje potencira raspodjela sredstava, odnosno finansiranje različitih razina vlasti?

Dervišević: Činjenica je da imamo neadekvatno finansiranje lokalne samouprave, te ne iznenađuje podatak, da od svih javnih prihoda koji se prikupe na svim nivoima vlasti, manje od desetine pripadne organima lokalne samouprave (općine i gradovi) a od toga opet vrlo mali dio mjesnoj samoupravi. No međutim, građani mnogo slušaju o reformi lokalne samouprave, ali suštinski niko ništa ne poduzima, obzirom da je reforma „vruć krompir“ za sve političke aktere koji su i najodgovorniji u posljednjih 24 godine u Bosni i Hercegovini.

Zbog ovoga, reforma javne uprave nameće se kao prvi prioritet i predstavlja imperativ, jer upravo gro svih problema koje građani rješavaju su na nivou mjesne i lokalne samouprave. Tromost vlasti na svim nivoima u BIH da unapređuju lokalnu samoupravu je nažalost realnost, prije svega zbog miljea visokog konfora pojedinaca (načelnika, gradonačelnika i šefova službi)  i njihovih „talovskih firmi“ a najviše kroz moć upravljanja svim procesima koji se odvijaju na nivou lokalne i mjesne samouprave.

13393350_10208364020170561_734447944_nNS: Šta su pozitivne strane promjene statusa?

Dervišević: Pozitivno je da u ovom smislu općina Goražde ima šansu s donošenjem zakona o gradu Vlade FBIH, da uđe u elitni klub gradova iz EU 28, koji broji više od 78.307 gradova   (gdje je 69.043 gradova do 5.000 stanovnika, 8.314 gradova veličine od 5.000-50.000 stanovnika i 950 gradova većih od 50.000 stanovnika). Goražde bi po svojoj veličini ušlo u grupu od 8.314 gradova (5.000-50.000 stanovnika). Dobijanjem statusa grada, bit će privilegovan u odnosu na raniji status, ali također imat će i drugačije obaveze i žestoku konkurenciju, posebno kada BIH od potencijalnog kandidata postane kandidat i punopravni član EU. Posao koji slijedi bit će ogroman da se ispune svi uslovi koje zahtjeva pravna stečevina EU (acquis communautaire) sa ukupno 35 poglavlja. Tu će biti i audit o napretku u svim oblastima, koji će sprovoditi institucije EU.

13401243_10208382125383180_200659375_nNS: Možete li nam reći nešto više o historiji Goražda kao grada? Kakav je njegov status bio ranije?

Dervišević: Važno je napomenuti, da je Goražde još 1895 godine imalo status stadt gemeinde u AU periodu u BIH i kao naselje unutar sreza Čajniče imao je tada 1.460 stanovnika pretekavši sjedište sreza Čajniče koje je imalo 1.440 stanovnika. Ukupno je imao 679 stambenih jedinica od toga 348 kuća i 331 stan, što znači da je odnos između kuća i stanova bio 1,05 u korist kuća što ako se pogleda u današnjem kontekstu nije ni blizu ovom podatku. U odnosu na deset godina ranije broj stanovnika porastao je za 16%, (1,6% godišnje) ili u apsulutnim brojkama 234 stanovnika. Usporedbe radi; Sarajevo je imalo svega 38.083 stanovnika, a cijela BIH 1.568.091 stanovnika.

Neko bi postavio pitanje, da li Goražde ispunjava kriterije da bude proglašeno zakonski gradom?! Uzimajući historijske, geografske, pravne i administrativne kriterije, ispunjava, no međutim ako se uzmu u obzir morfološki (unutrašnja i vanjska silueta grada) i funkcionalni kriteriji, eh tu se mora raditi kako bi se zadovoljili minimalni kriteriji koji vladaju u EU 28 zemalja ili drugdje u svijetu.

13400969_10208364020610572_1863070377_nNS: Mijenja li ova promjena statusa nešto još u praksi, šta trebamo raditi da bi to imalo stvarne pozitivne efekte?

Dervišević: Možemo reći, da status grada faktički ništa neće promjeniti, ako se ne bude radilo u skladu sa standardima EU. Neophodno će biti, da se mnogo radi i unaprijedi stanje kroz tzv. model „smart city“ i to : ekonomija (privreda), infrastruktura, mobilnost ljudi, roba i informacija, uprava i samouprava, zaštita životne okoline, upravljanje ljudskim resursima i gradski način života (pametno življenje).

Također mnogo je problema, a i mnogo ne sistematičnog djelovanja. Problem je i neusklađenosti Zakona o organizaciji lokalne samouprave sa EU pravnom stečevinom, jer ovaj zakon forsira postojanje monotipne organizacije općina i gradova u BIH, bez obzira na veličinu teritorije, broj stanovnika, morfološku, administratvno-pravnu, funkcionalnu, historijsku i geografsko-topografsku specifičnost posebno svake općine ili grada.

Najbolje zakone iz ove oblasti imaju u svijetu Novi Zeland, Australija, Kanada (Alberta), Njemačka (Bavarska i Baden Wurttemberg) i skandinavske zemlje (Švedska, Norveška, Danska, Finska i Island), gdje je prisutna politipna tipologija organizacija lokalne i regionalne (područne) uprave i samouprave, gdje je moguće da se stekne određeni status ali i izgubi, ukoliko se ne ispune određeni kriteriji. U ovim zemljama (državama) postoji tako politipni koncept organizacije lokalne samouprave i to : zaseok, selo, ljetno i zimsko selo, općina, gradić (town) i grad (city).

 13401233_10208364020650573_1776208550_nNS: Gdje je u svemu tome perspektiva i pozicija eurointegracija?

Dervišević: Pođe li se od toga, da pitanje lokalne samouprave spada u dio regionalne politike EU preko Odbora regija, koju BIH nema nikako, jasno je gdje smo mi (BIH) u ovom segmentu. Da postoje ozbiljni problemi i u EU u ovoj oblasti jasno je svakome, no nije i neće biti nikad jasno zašto se u BIH čak ni ne priča o temi regionalne politike. U svrhu unapređenja stanja u regijama EU, institucije na nivou ove supranacionalne zajednice država su uvidjeli, da postoji ogromna razlika u prikupljanju podataka i informacija, te su stoga još krajem osamdesetih godina prošlog vijeka uveli u praksu NUTS I LAU statističku regionalizaciju za koju je nadležan EUROSTAT, a osnovni zadatak je prikupljanje kompatibilnih podataka i informacija o stanju unutar država članica, koje služe za analize, sinteze i komparacije između država članica, kako bi se bolje upravljalo procesima i donosile adekvatne odluke zasnovane na egzaktnim podacima i informacijama.

Za sve ovo treba imati jasne vizije, politike, strategije, planove, programe i projekte zasnovane na tri najsnažnija načela/principa EU i to: supsidijarnosti, proksimitetu i transparentnosti svih organa koji odlučuju o nečemu. Bez ovoga neće ni biti podrške od strane EU, a prije svega finansijske, od koji Goražde i BIH mogu trenutno računati samo na IPA II fondove za period 2014-2020 od 166 miliona €. Ostali fondovi i izvori finansiranja su nedostupni jer BIH nije kandidat ili član EU, a ti fondovi su mnogobrojni i rasnovrsni poput (EAFRD, EAGF, ERDF-Interreg A,B,C, LEADER, URBAN, ESF, Horizon 2020, CEF, ELENA, JASPERS, JEREMIE, JESSICA i drugi.).