Edin Forto, zastupnik Naše stranke u Skupštini Kantona Sarajevo, oštro je reagovao na prijedlog izmjene Zakona o vodi, kojim se, kako kaže ugrožava snadbijevanje Sarajeva pitkom vodom.

“Vodozaštitna zona Sarajevskog polja formirana je 1987. godine. Raniji Pravilnik Federacije o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koja se koriste ili planiraju da se koriste za piće donesen je 2002. godine, a bio je u velikoj mjeri usklađen sa sličnim dokumentima u regiji i zemljama EU. Kanton Sarajevo je donio svoj vlastiti Zakon o vodama 2010. godine, a dnovembru 2012. godine Federalno ministarstvo za šume, vodoprivredu i poljoprivredu donosi novi pravilnik na nivou FBiH, bez javne rasprave”, kazao je Forto.

“S tim u vezi, mi ćemo pokrenuti izmjenu ovog Pravilnika putem Parlamenta Federacije. Naime, u ovom pravilniku, su granice 2. i 3. vodozaštitne zone za ovaj tip izvorišta smanjene nekoliko puta u odnosu na odredbe prethodnog pravilnika, što je potpuno različito od granica navedenih u sličnim pravilnicima koji su na snazi u zemljama regije i Evropske unije”, dodao je Forto.

“Izmjenama Zakona o vodi koju predlaže skupštinska većina, stavlja se van snage važeća odluka o zaštiti pomenutog izvorišta Sarajevskog polja, te se pominje eleborat koji se ovim zakonom želi ozvaničiti. Na elaborat upitnog kvaliteta su već utrošena značajna sredstva, što vlasti ne mogu opravdati nikako drugačije nego da stave van snage dobru postojeću predratnu odluku i proglase novu privremenu odluku. Pored toga, kantonalna skupština nema nadležnost za ovu vodozaštitnu zonu. Federalni zakon o vodama jasno navodi da ako zona prelazi entitetsku granicu (što je ovdje slučaj), nadležnost je entitetska. Ministrova priča da oni žele zaštiti bar ovaj federalni dio nema smisla, jer već postoji odluka o zašiti koja je na snazi. Pored toga, nije nam dostavljena dokumentacija kojom se pokazuje da je pokušano ovo izvesti saradnjom između entiteta kako zakon nalaže”, pojašnjava Forto.

“Postoji nekoliko grupa koje imaju interes u smanjenju vodozaštitne zone. Tu su Kanton i opština Ilidža koje žele platiti što manju odštetu privatnim vlasnicima kojima je imovina blokirana jer se našla u voaštitnoj zoni. Zatim imamo privatne vlasnike koji bi mogli raspolagati ovom zemljom i prodati je. Postoje građevinari koji bi tu razvijali i gradili. Ali imamo i one koji su već bespravno ušli u zonu, pa se sada nadaju legalizaciji. Mnogo je onih koji će imati materijalnu korist od ovakvog poteza, ali s druge strane, imamo stanovništvo cijelog kantona koje ulazi u neizvjesnost kada je u pitanju stabilno snadbijevanje zdrave pitke vode” zaključio je Forto.