DRŽAVNO UREĐENJE

0
818

Projekcije Ustava BiH te izmjene državnog uređenja možete pročitati ovdje: Državno uređenje

PREGLED

Novi ustavni model mora donijeti radikalan zaokret prema pravnoj državi, republikanizmu i sekularnoj institucionalizaciji državne vlasti. Neophodno je paralelno profilirati nove politike koje se orijentiraju prema državi i njenim građanima. Postojeći (dejtonski) model je nespojiv sa standardom pravne države, neefikasan je i antinomičan, on je pravno i vremenski iscrpljen; posebno se ističu njegove slabosti u pogledu političko-teritorijalnog ustrojstva i mogućnosti afirmiranja privrednog razvoja.

Bez temeljne izmjene nosećih ustavnih principa nije moguće postojeći model uskladiti sa standardima pravne države, standardima republikanizma, sekularizma, ekonomskog optimiranja i racionalnog regionaliziranja. Njegovo standardiziranje podrazumijeva donošenje novog ustava u koji će se projicirati novi model. Modeliranje novog ustava podrazumijeva tačno korištenje pravnih pojmova. Pojmovni parovi složena/jedinstvena država, federalizam/unitarizam i narod/nacija moraju se koristiti u značenju koje im daje današnja nauka o ustavnom pravu. Ovim se podstiče obrazovna funkcija ustavotvornog procesa i osigurava pristup bosanskohercegovačkog ustavnog prava regionalnoj i univerzalnoj javnopravnoj komunikaciji. Regulacija ustavnih pitanja polazi od deregulacije postojećeg ustavnog prava. Zadržavaju se rješenja koja favoriziraju: efikasnost državne vlasti, teritorijalno racionalan ustroj, uspostavu pravne države, institucionalnu zaštitu ljudskih prava i izbalansirani federalizam. Eleminiraju se rješenja koja osiguravaju nefunkcionalnu autoritarnu državu: etnizacija političkih procedura i javnog prava, blokade zakonodavnih procedura, ustavne antinomije, teritorijalno separiranje i vremenske iscrpljenosti.

Teritorijalni ustroj: namjesto dva entiteta i deset kantona ustrojiti šest visoko osamostaljenih teritorijalnih jedinica: dva distrikta (Brčko i Sarajevo) i četiri federalne jedinice (entitete). Entiteti se moraju nominirati prema pravilu etničke neutralnosti. Proces podrazumijeva denominaciju Republike Srpske i zamjenu ovog imena etnički neutralnim imenom. To je ključna pretpostavka za uspostavljanje pravnog reda. Organizacija parlamenta: uspostavljanje simetrično federalizirane složene države. Misli se na dvodomni parlament koji se sastoji od predstavničkog doma i doma entiteta/distrikta. To je čist parlamentarni model složene države sa jednim unitarnim organom (predstavnički dom) i jednim federalnim organom (dom entiteta). Uvođenje čistog federalnog tijela u strukturu parlamenta: uspostavljanje doma ili vijeća federalnih jedinica (dom entiteta i distrikta) – u ovo parlamentarno tijelo se bira jednak broj predstavnika iz svake federalne jedinice. Federalne jedinice su ovdje politički ravnopravne – bez obzira na realnu privrednu ili populacionu snagu. Prekomponirana raspodjela nadležnosti između entiteta i države: cilj je jačanje državnih kompetencija u područjima koja su neophodna za pristup evropskim integracijama, za osiguranje individualnih pozicija na nivou države i za obezbjeđenje jednakih uslova privređivanja. Propisati dva tipa zakonodavne nadležnosti: isključivu i okvirnu. Dominantnu ulogu u zakonodavnoj proceduri osigurati predstavničkom domu. Vijeću naroda osigurati odgovarajuću poziciju u regulaciji pitanja koja spadaju u njihovu isključivu nadležnost. U ustavni tekst unijeti izričitu kolizionu normu kojom se jednoznačno određuje primat državnog prava kod svih pravnih kolizija između entiteta i države.

Zaštitu vitalnih interesa konstitutivnih naroda i ostalih osigurati: a) preciznom ustavnom definicijom kruga pitanja koja mogu biti predmet zaštite u proceduri vitalnog interesa, b) zaštitom na nivou klubova konstitutivnih naroda i ostalih, c) propisivanjem jednostavne i prohodne procedure pred ustavnim sudom za zaštitu kolektivnih prava. Predsjednik države: inokosni organ koji se bira posredno (u parlamentarnim tijelima) na prijedlog klubova delegata ili na prijedlog jednog broja poslanika. Za izbor osigurati kvalificirane većinu u predstavničkom domu i običnu većinu u vijeću entiteta. Cilj je: obezbjeđenje širokog konsenzusa o izabranom predsjedniku. Izbor se vrši sa liste kandidata koji nisu etnički određeni, tako da se pasivno biračko pravo jamči svim građanima BiH. Nadležnosti su sužene na integrativne, reprezentativne i egzekutivne funkcije: predstavljanje države u internacionalnim odnosima, potpisivanje internacionalnih ugovora u smislu ratifikacije, dodjela državnih priznanja i odlikovanja, pomilovanja i komandna nadležnost. Pravosuđe: ujednačeno ustrojstvo sudova u entitetima, ustanovljavanje stručnih sudova za pojedine pravne oblasti, uspostavljanje jednog vrhovnog suda BiH i jednog ustavnog suda BiH.