O nacrtu budžeta Općine Novo Sarajevo, ali i generalno o pristupu pripremi i realizaciju budžeta, razgovarali smo sa Vildanom Bešlijom, šeficom kluba Naše stranke u Općinskom vijeću Novo Sarajevo.

Građanima nije do kraja jasno koje su to nadležnosti općine, te šta tretira sam budžet. Možete li nam dati kratke upute?

Nažalost, to je tačno. U više navrata u razgovoru sa građanima sam došla do istog zaključka. Pokušaću to objasniti na što jednostavniji način. Kada je upitanju nadležnost općine, odgovor koji vrlo često građani dobijaju pri pokretanju određenih inicijativa u sredini u kojoj žive glasi da njihov zahtjev nije u nadležnosti općine. I na tome se završava inicijativa, jer tako se pred građane stavlja zid pred kojim su sami građani nemoćni u ostvarivanju onog što žele.

Međutim, želim naglasiti da ukoliko općina nije nadležna u konkretnom slučaju, obaveza načelnika i njegovih službi je da u ime građana pokrene inicijativu prema nadležnim institucijama, zastupajući prava i interese građana u svrhu iznalaženja adekvatnih rješenja. Jer to i jeste osnovna funkcija načelnika i općinskih službi – da budu servis u službi građana.

Stoga, apelujem na sve građane da prate obavještenja za rasprave po određenim pitanjima i da zaista pokažu interes za svoje dobro, tako što će biti aktivni u svojim zahtjevima. U suprotnom se vrlo često dešava da mali broj prisutnih građana učestvuje u raspravama i tako „prolaze“ neke važne odluke, koje su nadalje osnov djelovanja, a onda kada građani shvate da relizacija ide u smjeru koji im ne odgovara bude već kasno.

Koliko je građanima jasno šta stoji u budžetskim linijama kada se pred njih stavi budžet na raspravu? Šta uraditi po tom pitanju?

Građanima sigurno nisu jasne stavke u budžetu, jer prije svega određeni kodovi i nazivi nisu usaglašeni. Osim toga ti nazivi su uopšteni tako da ne znate šta je tačno obuhvaćeno tim sredstvima, a nerijetko nema objašnjenja na osnovu kojih to možete zaključiti. Vjerovatno je i to jedan od razloga zbog kojeg u javnoj raspravi, koja se u svim općinama održava u mjesnim zajednicama, učestvuje mali broj građana. U to sam se uvjerila više puta, pa i nedavno u toku javne rasprave na Nacrt budžeta Općine Novo Sarajevo za 2015. godinu. Razlog tome vjerovatno je stvaranje klime u kojoj se od strane predstavnika Općine pred građane izlazi sa terminologijom koja nije razumljiva izvan struke.
Naime, nadležnost općine kada je u pitanju budžet u direktnoj je vezi sa ostvarivanjem boljih uslova života u lokalnoj zajednici. To podrazumijeva izvršavanje budžeta za određenu kalendarsku godinu, odnosno trošenje novčanih sredstva u skladu sa stvarnim potrebama građana. Važno je i praćenje realizacije budžeta kroz vrijeme, jer obično se dešava da u odgovoru na postavljeno pitanje predstavnici općine odgovaraju pozivajući se na nešto što je već bilo ili će biti, tj. ukoliko niste upoznati sa tokom situacije po određenom pitanju, tu se sve završava.
Osim toga, građani i ne trebaju da znaju kako funkcioniše potrošnja sredstava, jer to rade ljudi kojima je to struka, ali trebaju zahtijevati i predlagati ono što žele, a obaveza općinskih službi je da pronađu adekvatna rješenja za realizaciju. Mislim da zaključak po ovom pitanju može biti kontinuirano interesovanje za svoju lokalnu sredinu i to aktivnim učešćem u radu mjesnih zajednica, kao i kroz predstavnike građana – općinske vijećnike, jer zajedničkim i usmjerenim djelovanjem se može uticati na donošenje odluka.

Radili ste na pripremi Prijedloga izmjena na Nacrt budžeta Općine Novo Sarajevo. Koje su ključne tačke na koje trebamo obratiti pažnju?

Bilo je tu dosta prijedloga. Od prijedloga za informatizaciju rada Općinskog vijeća, čime bi se osigurao efikasniji rad i ostvarile uštede u pripremnom materijalu za sjednice Općinskog vijeća, preko prijedloga za unapređenje života mladih, realizaciju granta za asistente u nastavi za djecu sa posebnim potrebama, signalizaciju za slabovidna lica na značajnim raskrsnicama, zatim smanjenje izdavanja sredstava za vjerske zajednice, odnosno usmjeravanja ovih sredstava na razvojne projekte koje bi uključivale upravo saradnju vjerskih zajednica sa civilnim sektorom pri rješavanju ugroženih kategorija društva, kao i to da smo podržali prijedlog iz javne rasprave koji je dala MZ „Grbavica I“ za izgradnju podzemne garaže na području ove mjesne zajednice.
U ovom momentu je važno da sačekamo odgovore nadležnih službi općinskog načelnika na prijedloge, a nakon toga u proceduru ide prijedlog budžeta na koji se mogu uložiti amandmani na one stavke koje nisu prihvaćene u prijedlogu. Zato, još jednom napominjem važnost učešća građana, tj. da još uvijek se može djelovati ukoliko smatraju da neki prijedlozi nisu adekvatno prihvaćeni, a moje kolege i ja, kao vijećnici Kluba Naše stranke, stojimo na raspolaganju za sva dodatna pitanja i prijedloge.

Nedavno se u pojedinim općinama pominjao tzv. ‘rebalans’ budžeta. Šta on znači za općinu? Da li takva procedura isključuje neke grantove, koliko je javnost uključena u nadziranje provedbe budžeta?

Rebalans budžeta predstavlja ponovno uspostavljanje budžetske ravnoteže. Donosi se u situaciji kada da prihodi ili rashodi odstupaju od predviđanja utvrđenih u budžetu što uzrokuje neostvarivanje jednog od najznačajnijih budžetskih principa – uravnoteženosti. Uzrok mogu biti nepredviđeni ili nerealno predviđeni rashodi općine, neblagovremena ili loše procijenjena naplata prihoda, kao i ekonomske ili prirodne nepogode. Rebalans budžeta donosi se po istoj proceduri kao i budžet i time se prvobitni budžet stavlja van snage.Obično rebalans budžeta uključuje smanjenje sredstava po određenim grantovima ili isključivanje određenih grantova, tako da često imamo situaciju u kojoj važne stavke u budžetu ne budu realizovane.

Općinski načelnik predlaže Rebalans budžeta i prijedlog ide na usvajanje od strane Općinskog vijeća. Što se tiče samog nadziranja javnosti o izvršavanju budžeta, prema članu 92. i članu 100. Zakona o budžetima FBiH, općinski načelnik dužan je podnositi kvartalne izvještaje općinskom i gradskom vijeću i kantonalnim ministarstvima finansija u roku 20 dana po isteku obračunskog perioda, a za IV kvartal do 5. marta tekuće godine, kao i godišnji izvještaj, uz obavezu objave ovih izvještaja i na na web stranici. Pored ovoga, svaki građanin, kao i općinski vijećnici, u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama mogu tražiti informacije o utrošku finansijskih sredstava za određenu namjenu, a nadležene općinske službe su dužne dati takve informacije.